pomOĆ u nevolji

'Umij se! Jedi! Uzmi lijek!' Pametna odjeća pomaže dementnima da se lakše snađu i zadrže dostojanstvo u ranim fazama bolesti

24.11.2019 u 17:15

Bionic
Reading

Pametna jakna, predstavljena javnosti na nedavnoj izložbi inovacija INOVA 2019. u Zagrebu, zajedničko je djelo hrvatskih i slovenskih znanstvenika predvođenih profesoricom Snježanom Firšt Rogale s Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pametna torba s ugrađenom zaštitom od krađe sadržaja, pametna biciklistička jakna, e-majica, inteligentni odjevni predmeti s aktivnom toplinskom i termičkom zaštitom, pametna odjeća za bolesnike i rekonvalescente... Sve to, pa i puno više od toga nastalo je posljednjih godina u laboratoriju Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ekipa zanesenjaka - profesora, asistenata i studenata s tamošnjeg fakulteta - već godinama iznova dokazuje da je kreiranje odjeće puno više od šivaće igle i konca.

Na popisu inteligentne odjeće koja nastaje u zgradi kod okretišta tramvaja na Črnomercu našla se i pametna odjeća za osobe s dijagnosticiranom demencijom, a kao glavni kreator ovog patenta potpisana je prof. dr. sc. Snježana Firšt Rogale, redovita profesorica koja podučava studente tehnološkim procesima šivanja i krojenja, ali i termoizolacijskim svojstvima te tajnama izrade inteligentne odjeće.

Rođena Zagrepčanka, uz tekstil je vezana cijeli svoj život: završila je srednju tekstilnu školu i diplomirala na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Bila je pripravnica u tvornici odjeće Heruc i tehnolog u NIK-u, da bi se vratila na fakultet, na kojem je doktorirala na inteligentnoj odjeći s aktivnom termičkom zaštitom.

Od doktorske disertacije i znanstvenih radova došlo se do funkcionalnog prototipa, a potom su ideje dolazile same po sebi. Snježana, njezin suprug, profesor Dubravko Rogale i ostatak agilnog tima s Tekstilno-tehnološkog fakulteta redaju izume i inovacije kao na pokretnoj traci. Odjeća koja pomaže dementnim osobama u ranijim fazama bolesti najnoviji je patent koji bi se što prije trebao skinuti s lutke u laboratoriju u Prilazu baruna Filipovića i postati sastavni dio garderobe svih onih koji muku muče s pamćenjem.

Puno je razloga za to što bi jakna poput ove što prije trebala otići u serijsku proizvodnju. Demencija je, podsjeća profesorica Rogale, sve veći problem suvremenog društva, a broj pacijenata zbog starenja stanovništva u stalnom je porastu. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu ima više od 47,5 milijuna dementnih osoba; u Hrvatskoj ih je približno 90.000, od toga 15.000 na širem području Zagreba.

Jedan od prvih znakova demencije je zaboravljanje svakodnevnih aktivnosti, poput uzimanja lijekova i hrane, odlaska liječniku i slično. Da bi se doskočilo tome, znanstvenici pokušavaju ublažiti posljedice na razne načine. U japanskom gradu Irumi počeli su tako na nokte starijih osoba stavljati naljepnice s identifikacijskim podacima koje se očitaju čitačem barkoda, kao u dućanu.

Ekipa hrvatskih i slovenskih znanstvenika odabrala je malo drugačiji pristup. Znanstvenici predvođeni profesoricom Rogale krenuli su od onoga što najbolje znaju raditi pa su osmislili već spomenutu pametnu odjeću za oboljele od demencije. Evo kako ona funkcionira:

Odjeća za dementne
  • Snježana Firšt Rogale
  • Snježana Firšt Rogale
  • Odjeća za dementne
  • Odjeća za dementne
  • Odjeća za dementne
    +4
Snježana Firšt Rogale Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Pametna odjeća za osobe s dijagnosticiranom demencijom služi kao svakodnevni odjevni predmet s podsjetnikom o dnevnoj rutini korisnika', otkriva Rogale. 'Podsjetnik u određenim trenucima tijekom dana podsjeća oboljelog da izvede određenu aktivnost: da obavi osobnu higijenu, odjene se, doručkuje, uzme lijek...'

Ova odjeća ponajviše služi kao prijatelj osobi oboljeloj od demencije ili nekoj od bolesti sličnih Alzheimeru, kojima je početni stadij obilježen kratkoročnim pamćenjem. Ona koristi najsuvremenije komunikacijske sustave i audiovizualne komponente za zvučno obraćanje pozornosti te tekstualni prikaz aktivnosti koju bi osoba trebala obaviti.

'Elektronički podsjetnik izrađuje se unaprijed, u suradnji s liječnikom i skrbnikom oboljele osobe', objašnjava Rogale. 'U izradi pametne odjeće koriste se posebne mobilne aplikacije. Poruke se putem bluetootha šalju na displej u rukavu jakne ili nekog drugog odjevnog predmeta.'

Izumitelj Dubravko Rogale s termalnim manekenom
  • Termalni maneken proizvod je hrvatske pameti, izrađen od hrvatskih dijelova u hrvatskim pogonima
  • Ponašanje termalnog manekena u termalnoj komori nadzire se izvrsnim, domaćim softverom
  • Termalni maneken je izliven u radionici u Čiču, a sastavljen je od 26 ploha
  • Profesor Dubravko Rogale s ekipom najbližih suradnika: profesoricom Snježanom Firšt Rogale, docentom Željkom Knezićem i doktorandom Danielom Časarom Veličanom
  • Ponašanje termalnog manekena u termalnoj komori nadzire se izvrsnim, domaćim softverom
    +12
Pametna odjeća: Brojni patenti i inovacije nastali su u laboratoriju Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Pametna jakna predstavljena je javnosti na nedavnoj izložbi inovacija INOVA 2019. Nagrađena je s Platinum Award, koju dodjeljuje International Invention and Trade Expo u Londonu, dok joj je Savez hrvatskih inovatora dodijelio srebrnu medalju. Jaknom su svi oduševljeni, pitanje je samo tko će je prvi skinuti s lutke i od nje skrojiti odjevni predmet koji bi mogao pomoći milijunima ljudi na svim stranama svijeta.

Hrvatsko-slovenska suradnja

Ovo su ljudi zaslužni za patent

Kako bi se osobama s demencijom omogućilo da što duže zadrže svoj identitet, hrvatsko-slovenski tim znanstvenika razvio je pametnu odjeću za oboljele od demencije u sklopu bilateralnog znanstvenog projekta koji su financirali hrvatsko Ministarstvo znanosti i obrazovanja te slovensko Ministarstvo za izobraževanje, znanost in šport.

U razvoju pametne odjeće za oboljele od demencije uz Snježanu Firšt Rogale sudjelovali su s hrvatske strane prof. dr. sc. Dubravko Rogale, doc. dr. sc. Željko Knezić te doktorandi Daniel Časar Veličan i Damir Begić s Tekstilno-tehnološkog fakulteta, kao i prof. dr. sc. Siniša Fajt s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. U slovenskom timu bili su prof. dr. sc. Jelka Geršak i doc. dr. sc. Sonja Šterman s Fakulteta za strojništvo Univerze v Mariboru, doc. dr. sc. Suzana Uran s Fakulteta za elektrotehniko, računalništvo in informatiko Univerze v Mariboru, kao i dr. med. Simon Rajh, psihijatar iz Univerzitetnog kliničnog centra u Mariboru.