tportal doznaje

A što hrvatski inovatori rade kada sve stane? Pokazalo se kako im svježih ideja - ne manjka

12.04.2020 u 17:52

Bionic
Reading

Pitali smo hrvatske inovatore kako se snalaze u pandmemiji, jesu li digli ruke od novih projekata ili im i u ovakvim otežanim okolnostima i dalje svježe ideje padaju na pamet. Evo što su nam rekli.

Prvo virus pa onda i potres. Stalo je što je moglo stati, na posao iz kuće odlaze samo oni koji moraju, ili imaju kamo. Eto, serija zemljotresa koji su 22. ožujka potresli Zagreb, oštetili i zgradu Saveza inovatora Zagreba koji sad, sve da i smiju dolaziti na posao u prostorije na Trgu žrtava fašizma, nemaju gdje pa se s članovima komuniciraju od kuće, putem mejla.

Otkazan je Arhimed, međunarodni susret inovatora koji se krajem ožujka trebao održati u Moskvi, Euroinvent će umjesto u Rumunjskoj biti održan u virtualnom svijetu. Odgođena je i Inova, a nitko ne zna što će biti sa skupovima koji slijede prema kraju godine.

Pitali smo hrvatske inovatore kako se snalaze u svemu tome, jesu li digli ruke od novih projekata ili im i u ovakvim otežanim okolnostima i dalje svježe ideje padaju na pamet. Evo što su nam rekli.

Frano i Tomislav Pokrajčić, izumitelji koji stoje iz Razbijača valova i niza drugih korisnih izuma poput protupoplavnih barijera, odlučili su svoju višestruko nagrađivano inovaciju ispitati u moru kod Rijeke. Imali su sreću u nesreći da su sustav postavili u more i na vrijeme ga učvrstili prije potpunog zatvaranja zemlje i potresa.

Njihov razbijač valova ostat će u marini Porto Baroš sljedećih šest mjeseci kako bi se uz pomoć Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita izmjerila jačina i brzina valova koje svladava njihov Razbijač. Nove ideje već se roje u Franinoj glavi, a što će od toga izaći u javnost vidjet će se ako se na jesen održi veliki sajam u Frankfurtu.

Nova situacija iz takta je izbacila Doroteu Mariju Detelić, studenticu koja se još kao gimnazijalka proslavila idejom o izradi Melem kapice koja bi ublažavala jake glavobolje.

'Posvećena sam studiju, taman se navikavam na proces online predavanja. Evo već sljedeći tjedan dolaze online kolokviji pa se spremam', kaže Dorotea. Naravno da nije zaboravila na svoj projekt i da i dalje radi na njemu.

'Taman sam na internetu naišla na prikladne masažere za kapicu. Htjela sam ih naručiti kako bi moj prototip ugledao svjetlo dana, ali je situacija takva da zbog korone ne mogu stići i da se duže čeka', kaže Dorotea. Kapicu ima spremnu, kao i ulje eukaliptusa. Nabavila je i druga ulja, ali njoj najviše odgovara baš eukaliptusovo. No to je sve od osobe do osobe.

'Nekad si znam nakapati koju kapljicu eukaliptusa na kapicu, osjetim olakšanje, ali to nije to bez masažera', objašnjava Dorotea. 'Nadam se da će, kad ovo sve prođe, masažeri napokon stići i da ću uspješno završiti prototip. Čekam bolje dane i prilagođavam se novonastaloj situaciji.'

Izumitelj Dubravko Rogale s termalnim manekenom
  • Termalni maneken proizvod je hrvatske pameti, izrađen od hrvatskih dijelova u hrvatskim pogonima
  • Ponašanje termalnog manekena u termalnoj komori nadzire se izvrsnim, domaćim softverom
  • Termalni maneken je izliven u radionici u Čiču, a sastavljen je od 26 ploha
  • Profesor Dubravko Rogale s ekipom najbližih suradnika: profesoricom Snježanom Firšt Rogale, docentom Željkom Knezićem i doktorandom Danielom Časarom Veličanom
  • Ponašanje termalnog manekena u termalnoj komori nadzire se izvrsnim, domaćim softverom
    +12
Dubravko Rogale Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kod kuće nisu samo studenti nego i profesori, poput bračnog para Snježane i Tomilava Rogalea. Oboje predaju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje smišljaju i čudesne, pametne odjevne predmete poput odjeće za dementne, odjeće protiv hrkanja il one koja se prilagođava vanjskoj temperaturi.

'Radimo od kuće i preko računala držimo nastavu studentima', kaže Dubravko Rogale. Na fakultet ionako ne mogu jer je u potresu oštećena starija zgrada, u kojoj se nalazi i njihov laboratorij u kojem nastaju inovativni odjevni predmeti.

'Nova je zgrada u odličnom stanju. Bio sam dekan kad su je gradili pa znam koliko je betona i armature stavljeno u nju', kaže Rogale. 'No ona starija, iz šezdesetih, nije baš u najboljem stanju. Popucala je na spojevima i cijela je zgrada odskakutala nekoliko centimetara.'

Daleko od laboratorija, bračni par Rogale ne napušta svoje imanje kod Šenkovca. Kad ne drže predavanja, spremaju svoje dosadašnje radove za objavu. Koliko ih imaju, bit će to podeblja knjiga. Hamagu su prijavili novi projekt; riječ je o potpuno novom odjevnom predmetu, punom elektronike, modernog izgleda. A dok se situacija ne smiri, ima posla i na zemlji:

'Imamo hektar i pol livade, trebat će to pokositi nakon Uskrsa', najavljuje Rogale.

Novim uvjetima i radu od kuće prilagodili su se i u Citusu. Ova tvrtka Tomislava Bronzina već više od dva desetljeća posluje osvojili su više od 60 nagrada za inovacije u ICT-u. Priznanja su im dodjeljivana širom svijeta, u SAD-u, Velikoj Britaniji, Kanadi, Rusiji, Tajvanu, Južnoj Koreji, Maleziji...

Iz Malezije su se krajem veljače jedva vratili s još jednom zlatnom medaljom za njihovo rješenje Individualizacije anonimnih identiteta korištenjem umjetne inteligencije. Izvukli su se iz zemlje taman prije no što su se zatvorile granice i sad rade od kuće.

'Mi smo specifična branša koja i inače, zbog vremenskih zona i razlika na drugim kontinentima i klijentima s kojima tamo radimo, dosta radi od kuće', kaže Brigita Prole iz Citusa. 'Nama je rad od kuće posve uobičajen no puno naših klijenata nema tu praksu niti im to omogućava njihova vrsta posla.'

Zadnjih tjedana pomažu im da se prilagode novim uvjetima i načinima rada. Posložili su im sustave, educirali ih u korištenju raznih alata, organizirali timove...

'Hrvatska se preko noći prilično digitalizirala no bilo bi nam draže da se to dogodilo u normalnim uvjetima', kaže Prole. Situacija je iznimna no to ne znači da im se po glavi ne vrzmaju razne ideje. Umjetna inteligencija na kojoj rade ima veliki potencijal u zdravstvu. Sad fino poliraju svoje rješenje i prilagođavaju ga zahtjevima naručitelja.

U situaciji u kojoj se preporučuje socijalna distanca, njihova digitalna platforma kojom se stvarima upravlja pokretima ruku, bez potrebe za fizičkim dodirivanjem ekrana, miša ili tipkovnice, mogla bi biti sljedeća velika stvar.

'Činjenica da nema nikakvog fizičkog dodira između korisnika i proizvoda čini ovo rješenje potpuno higijenskim, osobito u uvjetima u kojima puno ljudi koristi isti proizvod', smatra Prole.

Koronavirus je unio nemir i u tvrtku Dizz Concept koja se bavi smišljanjem i izradom pametnog i funkcionalnog namještaja s kojim pobiru brojne nagrade na sajmovima inovacija širom svijeta.

'Dizajnerica je bila sumnjiva pa su se svi razbježali kućama', kaže Darko Špiljarić. Sad u firmu dolaze samo on i supruga dok ostali rade od kuće. Ideja im ne nedostaje.

'Radimo na razvoju novog proizvoda. Prvi prototip je već gotov i sad ga poboljšavamo. No sve je usporeno jer je teško doći do materijala', kaže Špiljarić koji i dalje radi kao da će se sajam u Kolnu doista održati krajem ove godine.

'Pitanje je hoće li ga biti i koliko će ljude zanimati to što ću im ponuditi', sumnjičav je Špoljarić. A inovacija koju je zamislio doista je nešto posebno, nešto što bi objeručke prihvatili brojni zaposlenici velikih ureda, naročito onima u kojima je sve open space.

'Dobio sam zadatak od supruge koja mi je rekla: daj napravi nešto za programere', kaže Špiljarić. Ona je naime psiholog i dobro je upoznata s podacima kako između 75 i 80 posto zaposlenika velikih ureda ima problema s produktivnošću jer nemaju dovoljno mira za rad. A kad ih se dekoncentrira, treba im 20 minuta da se vrate gdje su stali s poslom. Radni efekt zbog toga pada do 50 posto, a broj pogrešaka se udvostručuje.

I tako je Špiljarić osmislio nešto što se zove 'Office shell', uredska školjka.

'Riječ je o krugu unutar kojeg se prostor veličine 3,5 kvadrata prema potrebi otvara i zatvara, poput školjke', objašnjava Špiljarić. U tu školjku ugrađuje se mikroklima, ovlaživač zraka i niz drugih spravica po želji, poput UV svjetla za uništavanje bakterija.

'Kad se ljudi osjećaju zaštićeno kao u maminom trbuhu onda bolje rade', veli Špiljarić koji , poput svih drugih inovatora s kojima smo razgovarali, ne misli odustati samo tako. 'Ne predajemo se, radimo pa ćemo vidjeti što će biti.'