NASA će 26. studenog otvoriti novo poglavlje u otkrivanju Marsa. Njihova sonda InSight koja je svoje putovanje započela 5. svibnja pokušat će sletjeti na kamenitu površinu planeta u 21:00 te nakon toga provesti niz vrlo intrigantnih pokusa. Prije nego što nas sve oduševi novim otkrićima, doduše, morat će proći opasnu Marsovu atmosferu u procesu kojeg u NASA-i zovu 'sedam minuta užasa'.

Ako sve prođe po planu, robot veličine automobila za golf terene bit će prvo ljudsko vozilo koje smo tamo poslali još od ere Curiosityja. InSight misija trajat će dvije godine, a trebala bi otkriti tajne Marsa o kojima smo do sada, piše Business Insider, samo mogli sanjati.

'Sve misije do danas zapravo su bile misije na površini' rekao je Robert Braun, NASAIN bivši glavni tehnolog. 'InSight je potpuno drukčija misija u smislu da gleda u prošlost proučavanjem unutrašnjosti Marsa. Rezultati koje ćemo dobiti otkrit će nam puno o povijesti Marsa, kao i povijesti našeg rodnog planeta.' Prije nego što to učini, InSight će morati sigurno sletjeti na površinu te preživjeti 'sedam minuta užasa'.

Sam put do Marsa je relativno siguran, s obzirom da je za njega odgovorna Atlas V raketa koja, među ostalim, slovi za jednu od najsigurnijih raketa u američkoj svemirskoj floti - do danas je imala samo jedan mali kvar i to davne 2002.

'Iako nam je to pošlo za rukom, slijetanje na Mars je jako težak zadatak' rekao je Rob Manning, glavni inženjer u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon. 'Spuštanje na površinu sastoji se od tisuću koraka od samog ruba atmosfere do površine, s time da svaki od njih mora biti savršeno odrađen'. Atmosfera na Marsu je iznimno rijetka - oko 1 posto one na Zemlji, što znači da kut ulaska za letjelicu koja se kreće brzinom od 20116 km/h mora biti iznimno precizan.

Idealni kut ulaska iznosi 12 stupnjeva, a premašivanje istog moglo bi uzrokovati uništenje letjelice. Ako je premalen, postoji šansa da će zbog brzine odskočiti, a ako je prevelik, atmosfera će ga spaliti. Kako bi iskoristili ovakve nemilosrdne uvjete, znanstvenici iz NASA-e sz smislili kapsulu sa toplinskim štitovima koja će svemirskoj letjelici omogućiti slijetanje unatoč paklenim vrućinama od oko 1400 celzijevih stupnjeva - temperaturi na kojoj je moguće topiti čelik.

Faza u kojoj letjelica probija atmosferu s razlogom nosi ime 'sedam minuta užasa' zato jer u tom razdoblju kontrola misije gubi kontakt sa letjelicom te će saznati jesu li uspjeli tek nakon što nakon slijetanja pošalje povratni signal. Kako ne bi čekali u neizvjesnosti, znanstvenici pored InSighta šalju i dva minijaturna robota satelita koji će pratiti slijetanje te tijekom istog konstantno slati podatke prema Zemlji. 'Znat ćemo točno što se događa tijekom ulaska u atmosferu, silaska i samog spuštanja' rekao je Tom Hoffman, menadžer za teret u misiji InSight.

Nakon što se počne spuštati koristeći supersonični padobran, InSight će morati raširiti tri robotske noge i pomoću radara odrediti koliko je udaljen od zemlje. NASA ga tijekom tog procesa neće moći kontrolirati, s obzirom da radio signalima (i svjetlu) treba oko 15 minuta da stigne od Marsa do Zemlje.

Nešto više od kilometar iznad same površine Marsa InSight će izaći iz svoje zaštitne kapsule, ispaliti retro-rakete i pokušati sletjeti na tlo bez da se od udara rasuje u komade ili prevrne.

Što nakon slijetanja?

Ako sleti, InSight će to pokušati učiniti na području pod imenom Elysium Planitia, ravnici u blizini Marsovog ekvatora. Ako robot uspješno sleti i otvori svoja dva solarna panela, NASA će se primiti posla i napraviti prvi 'pregled' 4.6 milijardi godina starog planeta. 'InSightov cilje je proučiti unutrašnjost Marsa i provjeriti vitalne znakove planeta, njegov puls, njegovu temperaturu' piše u NASA-inom blogu. 'Kako bismo pogledali duboko u Mars, morat ćemo pronaći mjesto na kojem će robot bez smetnji moći provesti cijelu misiju. Zato smo odlučili sletjeti u Elysium Planitia.'

InSight će koristiti robotsku ruku kako bi na površinu Marsa nakon što napuni baterije spustio kupolu ispod koje se nalazi sedam vrlo osjetljivih uređaja za prepoznavanje vibracija pod imenom seizmometri. Seizmometri na Zemlji i Mjesecu već godinama bilježe zemljotrese i mjesecotrese, dajući znanstvenicima način da otkriju sastav unutrašnjosti naše rodne planete i njezinog satelita. Sličnu stvar NASA će napraviti i na Marsu.

Kad god Planet zadesi udar meteora, odron kamenja ili tektonski pomak, seizmometri na InSightu će ih prepoznati - gdje god se oni desili, čak i na drugoj strani Marsa. S vremenom bismo zahvaljujući ovim očitanjima mogli saznati više o samom sastavu Crvenog planeta.

Jedan od najsloženijih zadataka InSighta je probušiti rupu u samoj površini. Sonda će polako kopati rupu i s vremena na vrijeme stati i zagrijati alat, nakon čega će senzor na dnu bušotine mjeriti koliko vremena treba da se ta toplina raširi i nestane.

Dubina do koje NASA planira kopati je 4,8 metara. 'Kada stignemo do te dubine, udaljit ćemo se od temperaturnih varijacija na samoj površini' rekla je Suzanne Smrekar, zamjenik direktora za istraživanje na misiji InSight te nastavila 'Tamo ćemo otkriti toplinu koja dolazi iz samog planeta - energiju koja je potrebna za geološke aktivnosti'.

InSight će za to vrijeme na površini koristiti osjetljivi radio eksperiment kojim će pokušati otkriti zbog čega se Mars 'naginje' tijekom svojeg dvogodišnjeg putovanja oko Sunca. Ovi podaci dali bi nam uvid aktivnosti koje se dešavaju untar same jezgre planeta.

Konačni cilj je, prema NASA-i, otkriti kako je Mars nastao i što mu se nakon toga dogodilo. Znanstvenici znaju da je Mars nekad imao elektromagnetsko polje koje štiti atmosferu koji se u jednom trenu ugasio te omogućio solarnim vjetrovima da doslovno otpušu Marsovu atmosferu i oceane.

Otkrivanjem tajni Crvenog planeta, prema znanstvenicima iz NASA-e, nećemo samo saznati više o povijesti Marsa, već i onoj našeg rodnog planeta. Mars je, zahvaljujući smanjenoj geološkoj aktivnosti, praktički zamrznut u vremenu te je, prema mnogima, idealno mjesto na kojem možemo saznati više o procesima koji su stvorili Zemlju, ali su s vremenom nestali.