Ma koliko dobra donijela svijetu, digitalizacija ima i svoju lošu stranu, a problem elektronskog otpada jedan je od lakše mjerljivijih.
Zastrašujuća je količina pametnih telefona, računala, printera, MP3 playera, digitalnih fotoaparata i popratnih kabela i punjača koje olako odbacujemo čim nam više ne tebaju. A popis zagađivača je podugačak, od milijardi privatnih korisnika, preko kompanija do vladinih organizacija.
vezane vijesti
Količina e-otpada neprekidno raste, kako u apsolutnim brojevima tako i po glavi stanovnika. U 2016. godini, primjerice, u svijetu je proizvedeno 44,7 milijuna metričkih tona hladnjaka, televizora, perilica rublja i drugih oblika elektroničkog smeća, a reciklirana je samo petina te količine.
Iako Kina i SAD generiraju najviše e-otpada godišnje u apsolutnim iznosima, priča je vrlo različita na razini po glavi stanovnika.
Norvežani proizvedu više e-smeća od Rusa i Japanaca zajedno
Prema podacima Global E-Waste Monitora, navedenog u nedavnom izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, Norvežani su najveći proizvođači e-otpada na svijetu. Godine 2017. svaki stanovnik te skandinavske zemlje proizveo je čak 28,6 kilograma elektronskog smeća. U leđa im pušu Britanci koji godinje stvore 19,4 kg e-otpada.
Ne iznenađuje da su stope proizvodnje elektronskog otpada po osobi daleko niže u zemljama u razvoju, gdje razina penetracije elektroničkih uređaja i kućanskih aparata nije tako visoka.
