Znanstvenici su prvi put u povijesti zabilježili infracrvenu polarnu svjetlost koja se kovitla u atmosferi Neptuna, potvrdivši dugo postavljane pretpostavke o ovom fenomenu, piše New Scientist.

Kad je NASA-ina letjelica Voyager 2 proletjela pokraj Neptuna 1989. godine, zabilježila je naznake aktivnosti aurora u oblacima ledenog diva. Međutim, tadašnja tehnologija nije mogla potvrditi njihovu prisutnost. Sada je svemirski teleskop James Webb (JWST) napokon omogućio promatranje koje je znanstvenicima bilo nedostupno više od tri desetljeća.

'Ovo je stvarno ispunjenje dugog iščekivanja', rekla je Heidi Hammel iz Udruge sveučilišta za istraživanje astronomije u Washingtonu. Ona i njezin tim koristili su Webbov instrument NIRSpec, snažni infracrveni spektrograf, kako bi snimili spektroskopske slike Neptuna i analizirali različite valne duljine svjetlosti koje planet emitira.

Ovo nije prvi put da je JWST otkrio infracrvene aure: 2023. godine isti je instrument zabilježio sličnu pojavu na Uranu. No, otkriće na Neptunu ima poseban značaj jer omogućuje nove uvide u njegovo neobično magnetsko polje.

Za razliku od Zemlje, Jupitera ili Saturna, magnetski polovi Neptuna nisu poravnati s njegovim rotacijskim polovima. 'Njihova os je pomaknuta gotovo pola radijusa planeta,' objašnjava Hammel. Zbog toga se aurora na Neptunu ne pojavljuje u blizini geografskih polova, već kao nepravilne mrlje bliže ekvatoru, odnosno u području gdje bi se na Zemlji nalazila Južna Amerika.

Webbova promatranja također pokazuju i da se Neptunova ionosfera hladi. Danas je, u prosjeku, oko 10 posto hladnija nego što je bila u vrijeme prolaska Voyagera 2 prije gotovo 36 godina. Sličan trend hlađenja primijećen je i na Uranu.

Iako uzroci ovog hlađenja još nisu poznati, znanstvenici se nadaju da će sljedeće promatranje JWST-a, zakazano za 2026. godinu, donijeti nove odgovore.