Čestice vodika koje se sudaraju sa Sunčevim sustavom dok dolaze izvana mogle bi odigrati ključnu ulogu određivanju oblika zaštitnog omotača oko Sunca i planeta.

Ovaj omotač, poznat pod nazivom heliosfera, štiti Zemlju i druge planete od intenzivne galatičke radijacije, poput one koju emitiraju supernove. Kad ga ne bi bilo život na Zemlji bio bi izložen značajno većim rizicima, a isto bi vrijedilo za austronaute u svemiru.

Prije se mislilo kako je magnetna heliosfera oblika nalik kometu. Ali, temeljem podataka prikupljenih putem više misija američke svemirske agencije NASA-e tijekom prošle godine pokazalo se kako je više poput spljoštenog kroasana.

Astronomi su tijekom istraživanja analizirali dva mlaza materijala koja teku iz Sunčevih polova, oblikovana interakcijom solarnog magnetskog polja s intersolarnim.

Ta su dva mlaza nestabilna i zakrivljena oko međuzvjezdanog magnetskog polja poput vrhova spomenutog popularnog francuskog peciva.

Koristeći računalne modele, znanstvenici su ustanovili da kad neutralne vodikove čestice nisu uključene u simulaciju, mlazovi koji dolaze iz Sunca postaju super stabilni. Kad se u sliku vrate neutralne vodikove čestice, sve postaje nestabilno: savija se, središnja os počinje lelujati...

Ta vrsta nestabilnosti može dovesti do turbulencija u solarnim vjetrovima i mlazovima koji izlaze iz našeg Sunca, zbog čega se heliosfera savija u obliku koji nalikuje kroasanu, piše Independent.