Tog je dana u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s).

U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala gotovo sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu.

17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene .hr. Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno- matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

'Ideja o izgradnji nacionalne akademske mreže na novom internetskom protokolu te njezino povezivanje s drugim sličnim mrežama u mrežu svih mreža (internet) došla je iz akademskih krugova, a punu političku podršku dobila je s najviših mjesta u tadašnjem Ministarstvu znanosti i tehnologije.' rekao je Ivan Marić, ravnatelj Srca i jedan od članova Odbora za akademsku mrežu, zaduženog od strane tadašnjeg Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike za uvođenje interneta 1991. godine. 'Cilj je bio povezati svakog znanstvenika u Hrvatskoj s njegovim kolegama u svijetu, a u ostvarenje tog cilja bili su uključeni ljudski i telekomunikacijski resursi Srca.

Od inicijalnog sastanka koordinacijskog tijela za uspostavu nacionalne akademske mreže (3. listopada 1991. godine) do uspostave akademske mreže i spajanja na internet vezom od Srca do Sveučilišta u Beču (17. studenoga 1992. godine), prošlo je nešto više od godinu dana, a proces stavljanja Hrvatske na internetsku kartu završio je nekoliko mjeseci nakon toga uvrštavanjem vršne nacionalne domene „hr”.'

Internet je, naravno, od tada doživio mnoge promjene, proširio se iz akademskog okruženja na sva područja društva i gospodarstva, no ova početna ideja o povezivanju ljudi te razmjeni znanja i ideja bez granica i dalje je u njegovoj osnovi, objašnjava Marić. 'Budućnost interneta izazovno je predvidjeti, ali siguran sam da će ta osnovna ideja zbog koje je nastao i dalje živjeti, danas više nego ikad.'

Digitalna transformacija

'Cilj svih naših aktivnosti je digitalna preobrazba obrazovnoga sustava po mjeri čovjeka – obuhvatili smo upise, praćenje polaznika tijekom cijelog procesa obrazovanja, digitalizaciju nastavnih i poslovnih procesa osnovnih i srednjih škola, visokog obrazovanja te razvoj računalnih mreža. Poseban naglasak u nadolazećem razdoblju stavit ćemo na podizanje razine digitalnih vještina, posebice napredne digitalne pismenosti kako bi naši korisnici bolje razumjeli i na siguran način koristili digitalne tehnologije. Jako nam je važno naglasiti da u svim našim naporima interes naših korisnika stavljamo na prvo mjesto. Digitalizacija je tu da služi ljudima, a ne obrnuto.' naglasio je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a.

Povodom obilježavanja 30 godina interneta u Hrvatskoj, Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce), Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u suradnji s Jutarnjim listom pokrenuli su medijsku kampanju tijekom koje ćemo prikazati utjecaj interneta na znanost i visoko obrazovanje, kulturu, glazbu, poslovanje te općenito digitalnu transformaciju društva. Kampanju smo započeli člankom o Srcu, ustanovi koja je najviše doprinijela uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Republici Hrvatskoj.

'Danas je internet okosnica razvoja digitalnog društva. Digitalna transformacija se događa sada i ovdje, ona je proces koji obuhvaća sve segmente društva, a tehnologije koje su ranije bile budućnost poput AI, Blockchaina, IoT-a, Big Date i 5G-a sada su digitalna sadašnjost. Za Hrvatsku to su prilike koje moramo iskoristiti i ne sumnjam da ćemo sinergijom to i učiniti“ izjavio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić.