Bitovi, bajtovi, RAM, ROM, FPS, Hz... Ponekad je teško snaći se u šumi kratica koje se često koristi kad je riječ o računalima i internetu
Donosimo objašnjenja često korištenih kratica koje nalikuju jedna drugoj pa ih je lako zamijeniti. Proučite u čemu su razlike i više se nikad nećete morati pitati što koja znači.
1) Bitovi ili bajtovi
Glavna razlika između ove dvije jedinice za mjeru podataka očituje se u veličini i kapacitetu. Bit može biti ili jedan ili nula, dok se bajt sastoji od osam bitova podataka.
U praktičnom smislu, postoji još jedna velika razlika. Uređaji s memorijom za pohranu kao što su SSD, HDD i RAM koriste bajtove kao standardnu mjernu jedinicu, dok mrežni uređaji poput adaptera za mreže Wi-Fi, mrežnih kartica i modema za to koriste bitove.
Uz to, B kao oznaka za bajtove se u kraticama piše velikim slovom, a za bitove se koristi malo slovo b. Recimo, 10 megabajta piše se 10 MB, deset megabita po sekundi 10 Mbps.
2) CPU, GPU i TPU
CPU je kratica za Central Processing Unit, procesor koji služi kao svojevrstan mozak računala. Povezuje hardver sa softverom i upravlja svim funkcionalnostima vašeg računala.
GPU (Graphical Processing Unit) je procesor koji upravlja zadaćama vezanima uz obradu i prikaz grafike. Ponekad je ugrađen u CPU, ponekad dolazi zasebno (posebno u uređajima s kojima želite raditi nešto zahtjevnije).
TPU (Tensor Processor Unit) je procesor koji služi za obavljanje velikog broja izračuna za umjetnu inteligenciju, algoritme i u druge svrhe. Obično ih se izrađuje po mjeri za aplikacije poput Googleovog TensorFlowa.
3) RAM i ROM
RAM (Random Access Memory) je memorija koja služi za kratkotrajnu pohranu programa i podataka. Biva obrisana kad isključite ili ponovno pokrenete svoj računalni sustav.
ROM (Read-Only Memory) je memorija koja trajno čuva podatke, poput vašeg čvrstog diska ili SSD-a. Ili barem dok ju ne obrišete.
4) FPS i Hz
FPS (Frames Per Second) označava koliko sličica računalo može obraditi u jednoj sekundi. Što je taj broj veći, to prikaz slike na zaslonu ide glatkije.
Hz je kratica za herc i oznašava učestalost osvježavanja zaslona. Što češće zaslon biva osvježen, to bolje.
5) 32- i 64-bita
Kao što smo već spomenuli, bitovi su jedinice računalne memorije. 32- i 64-bita označavaju vrste računalne arhitekture koje se razlikuju po sposobnosti obrade podataka.
32-bitna arhitektura je pogodnija za manje sustave sa četiri gigabajta radne memorije ili manje. 64-bitna arhitektura može obraditi puno više podataka u sklopu jedne operacije i bolje paše uz računala jačih hardverskih specifikacija, namijenjena za obavljanje više zadaća odjednom
6) SRAM i DRAM
Static RAM (SRAM) i Dynamic RAM (DRAM) su vrste kratkotrajne memorije koje se razlikuju po arhitekturi. SRAM je brži nego DRAM i troši manje energije. DRAM je jeftiniji. SRAM se koristi u memoriji za privremenu pohranu, a DRAM u glavnoj memoriji.
7) IP, DNS, MAC i TCP
IP (Internet Protocol) adresa služi kako bismo mogli identificirati točno određeni računalni sustav na mreži. Obično ćete ju dobiti od pružatelja usluga pristupa internetu.
DNS (Domain Name System) prevodi alfanumeričke znakove od kojih se sastoje nazivi web odredišta za IP adrese u nešto što lakše razumijemo i pamtimo.
MAC (Media Access Control) je adresa koju je vašem mrežnom adapteru dodijelio njegov proizvođač. Jedinstvena je za svaki uređaj i predstavlja fizičku adresu za računalo na mreži.
TCP (Transmission Control Protocol) je mehanizam komunikacije koji programima i uređajima omogućuje razmjenu poruka putem mreže.
8) IPv4 i IPv6
Ovo su dvije kategorije IP adresa koje se razlikuju u formatu i veličini. IPv4 je 32-bitna adresa koja se sastoji od četiri broja koja zajedno čine jedinstvenu IP adresu. IPv6 je napredna inačica IPv4, koja se sastoji od osam setova heksadecimalnih brojeva koji zajedno čine IP adresu.
9) POP3, IMAP i SMTP
POP3 (Post Office Protocol 3) i IMAP (Instant Messaging Access Protocol) su mehanizmi pomoću kojih primamo, šaljemo, upravljamo i pohranjujemo e-poštu s drugih web poslužitelja ili uređaja.
POP3 omogućuje pohranu e-maila i slanje poruka na samo jedan uređaj, dok IMAP omogućuje pohranu e-pošte na web serverima i pristup e-mailovima s više uređaja. POP3 je starija i jednostavnija tehnologija, a IMAP je naprednija i novija.
SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) je standardni protokol kojeg POP3 i IMAP koriste za slanje i primanje e-pošte, piše Make Use Of.