Projekt Vizionar godine tportal je pokrenuo kako bi istaknuo pojedince koji svojim djelovanjem i uspjesima otvaraju svima nama nove prilike.

Izbor je i ovaj put krenuo okupljanjem tportalovih 100 - stotinjak ključnih suradnika, komentatora, sugovornika, analitičara i stručnjaka iz različitih područja koji su nominirali svoje kandidate u pojedinačnim kategorijama. Oni koji su prikupili najviše nominacija ušli su u finalni izbor.

Glavni žiri i posebna gošća

O pobjedniku odlučuje glavni žiri, a ove godine pojačali smo ga novim imenima.

U žiriju nagrade Vizionar godine nalaze se: Zrinka Cvitešić, istaknuta hrvatska glumica; Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke; Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze; Izabel Jelenić, suosnivač i tehnički direktor Infobipa; Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i komentator tportala; Josip Paladino, istaknuti neurokirurg; Boško Picula, politolog, filmski kritičar i komentator tportala; Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma; Damir Sabol, jedan od najuspješnijih tehnoloških poduzetnika u Hrvatskoj i lanjski dobitnik krovne nagrade Vizionar godine; Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke; Maruška Vizek, znanstvenica s Ekonomskog instituta i komentatorica tportala; Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, i Irena Weber, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Posebna gošće ovogodišnje konferencije je Angela Oguntala, istaknuta stručnjakinja za inovacije i upravljanje transformacijama. Oguntala će održati predavanje o tome kako globalna previranja testiraju vizije i kako se organizacije tome mogu prilagoditi.

Govorit će, među o ostalim, o tome da u vremenu sve bržih promjena i rastuće neizvjesnosti prilagodba novim tehnologijama i poslovnim modelima postaje ključna za uspjeh. Kao tražena govornica, Oguntala je održala stotine predavanja širom svijeta na teme poput inovacija u uvjetima neizvjesnosti, utjecaja novih tehnologija, vođenja s fokusom na budućnost, kreativnosti i održivosti.

Zbog njezina doprinosa Ujedinjeni narodi prepoznali su je kao 'Future Innovatora', a također je Salzburg Global Fellow, što je priznanje za lidere posvećene oblikovanju boljeg svijeta. Njezini su radovi predstavljeni na platformama poput TED-a, američkog NPR-a i britanskog Skya.

Finaliste izbora u svih pet kategorija predstavili smo serijom tekstova na tportalu

Kategorija gospodarstvo

U kategoriji gospodarstvo finalisti su Berislav Borovina, Ivan Franičević te Antonia i Marko Omazić.

Berislav Borovina, Spegra - magistar građevinarstva Berislav Borovina osnivač je i direktor splitske tvrtke Spegra, specijalizirane za sanacijske radove i specijalne građevinske postupke. Osnovana prije 35 godina, Spegra iza sebe ima uspješno obavljene radove na velikom broju tunela i mostova.

Splitska tvrtka izvodila je radove na sanaciji nekoliko stotina spomenika kulturne baštine. Od kapitalnih projekata izdvajaju se sanacija Starog mosta u Mostaru, Jupiterova hrama u Splitu, Hvarskog kazališta i Arsenala u Hvaru, Kneževa dvora u Dubrovniku, crkve svetog Vlaha u Dubrovniku, mostova od Ploča do Pila u Dubrovniku, sinjske i kliške tvrđave te Dvora Veliki Tabor.

Posvećenost očuvanju kulturne baštine i inovativnim metodama građevinske obnove donijela je Spegri ove godine priznanje i uvrštavanje među najuspješnije europske tvrtke na listi Financial Timesa, a ona rangira 300 tvrtki s najvišim dugoročnim rastom.

Ivan Franičević, Rasco - tvrtku su 1990. godine osnovali prijatelji i inženjeri strojarstva Darko Paviša i Frane Franičević u Kalinovcu u Podravini. Njihova poduzetnička priča započela je u preuređenoj Pavišinoj garaži, u kojoj su registrirali obrt za servisiranje poljoprivrednih strojeva. Već 1994. iz njihove radionice izašao je prvi uređaj za održavanje prometnica – kamionski vučni posipač.

Vodstvo tvrtke 2015. godine preuzeo je Ivan Franičević, pod čijim je upravljanjem ona značajno proširila asortiman proizvoda i tržište. Danas Rasco spada među pet najvećih proizvođača profesionalne opreme za održavanje prometne infrastrukture u Europi (ralice, posipači, kosilice, čistači itd.). Zapošljava više od 450 radnika, a svojih 80-ak proizvoda plasira u 40 zemalja na pet kontinenata. S obzirom na godišnju proizvodnju od oko 150 vozila, s pravom se može smatrati najvećim proizvođačem u domaćoj automobilskoj industriji. Tvrtka je 2000. predstavila i prvu hrvatsku električnu čistilicu Lynx.

Antonia i Marko Omazić, Meliori Polymer Engineering - ovi doktori polimernog inženjerstva napustili su uspješne karijere u Austriji i vratili se u Hrvatsku da bi pokrenuli startup u Šibeniku. Njihova tvrtka Meliori Polymer Engineering fokusira se na proizvodnju specijaliziranih plastičnih komponenti za industriju poluvodiča i jedna je od rijetkih u Europi koja se bavi ovim visokotehnološkim segmentom.

S proizvodnjom su krenuli u rujnu ove godine, a prvi kupac im je Infineon Austria Technologies AG, tvrtka poznata po proizvodnji čipova visoke kvalitete. Trenutačno zapošljavaju šestero ljudi, sve redom inženjere.

Plan im je diversificirati portfelj i širiti se na druge industrije, poput automobilske, farmaceutske i medicinske. Dugoročno žele postati vodeći europski proizvođač dijelova od inženjerske plastike za industrije koje zahtijevaju visoku kvalitetu.

Kategorija tech

Ivan Jelušić, Vlatko Matijević i Srđan Kovačević (Orqa), Mario Vuksan i Tomislav Peričin (ReversingLabs) te Daniela Jović, voditeljica projekta CroCube, finalisti su u kategoriji tech tportalova izbora Vizionar godine.

Mario Vuksan i Tomislav Peričin, ReversingLabs - dvojica inženjera osnovala su 2009. startup ReversingLabs u unajmljenom stanu u Zagrebu. Petnaest godina kasnije jedan su od lidera u kibernetičkoj sigurnosti. Osim što su pioniri u sigurnosti lanca dobave softvera, jedna su od najboljih kompanija za kibernetičku sigurnost, u koju je investirala i zaklada u vlasništvu američke CIA-e.

Sjedište tvrtke im je u Cambridgeu u SAD-u dok se razvojni ured nalazi u Zagrebu. Upravo u glavnom gradu Hrvatske ReversingLabs izgradio je najveću bazu podataka o računalnim virusima na svijetu. Tvrtka je u SAD-u predstavila proizvod Spectra Assure, vodeće rješenje za sigurnost lanca nabave softvera. Prvi je to proizvod takve vrste u sigurnosnoj industriji koji složenu binarnu analizu izvodi pomoću umjetne inteligencije.

Njihov proizvod postao je standard u sustavima obrane od kibernetičkih napada, a rade za najveće svjetske kompanije. Stavljeni su i na prestižan popis Gartnerovog Hype ciklusa za platformski inženjering, fokusiran na ključne nove tehnologije.

Ivan Jelušić, Vlatko Matijević i Srđan Kovačević, Orqa - ova tvrtka je u nekoliko navrata, pod upravljačkom palicom Kovačevića, Jelušića i Matijevića, potvrdila status tvorca najboljih videonaočala za upravljanje dronovima na svijetu. Prošle godine osigurala je višemilijunsku investiciju, a ove planira širenje na SAD, Njemačku, Francusku, Italiju, Veliku Britaniju... Osim na hobističkom, pozicionirali su se kao važan faktor na tržištu obrambenih tehnologija, a 2022. godine preuzeli su švicarsku tvrtku ImmersionRC, što ih čini najjačim igračem u industriji FPV (First Person View) dronova.

U studenom 2024. potpisali su značajan ugovor o suradnji s turskom tvrtkom Baykar, proizvođačem dronova. Partnerstvo će omogućiti ugradnju manjih hrvatskih dronova u velike bespilotne letjelice Bayraktar TB2. Ključan događaj za ovu tvrtku u 2024. godini bila je seed investicija, vrijedna 5,8 milijuna eura, za ubrzanje razvoja i proizvodnju autonomnih letjelica nove generacije za obrambeno i enterprise tržište. Predvodio ju je Lightspeed Venture Partners, uz sudjelovanje Radius Capitala (SAD), Decisive Pointa (SAD) i postojećeg investitora Day One Capitala (Mađarska).

Orqa je jedna od rijetkih zapadnih, nekineskih kompanija koje nude komponente za dronove. U 2024. predstavili su i STEM edukacijski komplet FPV.Ace, a on će omogućiti učenicima da na kreativan i zabavan način usvoje nove vještine.

Daniela Jović, voditeljica projekta CroCube – krajem prošle godine Hrvatska se pridružila zajednici zemalja koje su uspješno dosegle svemir. Mali satelit CroCube, lansiran raketom SpaceX-a, dosegao je visinu od 510 kilometara te će provesti dvije godine u mjerenju i snimanju. Iza njega se nalaze češko-slovačka kompanija Spacemanic i Društvo za edukaciju izvan okvira (EVO).

Najpoznatije lice ovog pothvata operativna je i komercijalna direktorica Spacemanica te kapetanica misije Daniela Jović. Kroz svoju strast prema svemiru, ona se izgradila kao uspješna popularizatorica znanosti, a zahvaljujući menadžerskim sposobnostima postala je i motor projekta CroCube. Već je radila na lansiranju nekoliko satelita, a njezine vizija i upornost otvaraju vrata Hrvatskoj novim tehnologijama i poslovnim mogućnostima u svemirskim tehnologijama, što su prepoznali neki od najmoćnijih ljudi svijeta.

Jović kaže da je najviše veseli velik interes javnosti, kao i činjenica da su potaknuli razgovor o svemiru kao ozbiljnoj industriji u Hrvatskoj. 'Misija CroCube od početka je bila pokrenuta volonterskim radom, entuzijazmom i željom da Hrvatska napravi prvi korak u svemirsku industriju', poručila je.

Kategorija društvo

U kategoriji društvo, koja pokriva najšire područje, finalisti su Baby Lasagna, pater Tvrtko Barun i volonterski projekt 72 sata bez kompromisa.

Baby Lasagna - hrvatski je društveni fenomen 2024. Glazbenik Marko Purišić, poznatiji pod umjetničkim imenom Baby Lasagna, uz pomoć bliskih prijatelja i bez diskografskog zaleđa dogurao je od 'glazbenika iz sobe' do drugoplasiranog na Euroviziji.

No njegov utjecaj uvelike nadilazi nišnu eurovizijsku kategoriju. Uz njegovu pjesmu 'Rim Tim Tagi Dim' uoči Eurovizije plesala je cijela Hrvatska – policajci, poštari, balerine, vatrogasci, stari i mladi, pa i političari. U vremenu dubokih društvenih podjela svojom autentičnošću, neposrednošću, skromnošću i jednostavnošću potaknuo je osjećaj zajedništva i pripadnosti među svima nama.

Pater Tvrtko Barun - isusovac i jedan od donedavno najglasnijih zagovaratelja prava izbjeglica na ovom području. Barun je šest godina vodio Isusovačku službu za izbjeglice, osnivač je i predsjednik neprofitne udruge Centar Ignacije, a Europski parlament 2017. okrunio ga je priznanjem Europski građanin.

Pater Barun gradi mostove tamo gdje se drugi ne usude. Svojom posljednjom 'konstrukcijom' - Konferencijom o liderstvu - povezao je poslovni i duhovni svijet te poslao poruku da se i kapitalističko društvo ne mora temeljiti samo na maksimizaciji profita, već može biti usmjereno i na opće dobro.

U svojim javnim govorima inzistira na prihvaćanju razlika i otvorenosti duha - porukama koje su posebice bitne u vremenu u kojem u hrvatskom društvu raste netrpeljivost zbog dolaska velikog broja stranih radnika.

72 sata bez kompromisa - najveći volonterski projekt u Hrvatskoj koji animira mlade (od 15 do 35 godina) te promiče solidarnost, zajedništvo, kreativnost i volonterstvo. Održava se diljem Hrvatske (21 grad i općina) te je u 11 godina uključio više od 20.000 volontera u više od 3500 njihovih akcija.

Kroz socijalne, radne i ekološke akcije volonteri imaju priliku pristupiti ljudima koji su zaboravljeni u društvu, a nažalost i najčešće socijalno distancirani. Volonteri tijekom 72 sata bez prestanka (i 'bez kompromisa') pomažu članovima lokalnih zajednica u najvećoj potrebi, poput napuštenih, bolesnih i nemoćnih osoba.

Pomažući svojim sugrađanima, ti mladi ljudi povećavaju društvenu svijest o potrebama zajednice, šalju poruku o važnosti preuzimanja odgovornosti, inicijative i djelovanja te o tome koliko je malo potrebno da drugome izmamimo osmijeh na lice.

Kategorija kultura

U kategoriji kultura finalisti su Ljubica Letinić i Lana Deban, dvojac koji stoji iza platforme za audioknjige book&zvook, potom redatelj, prvi hrvatski dobitnik Zlatne palme i kandidat za Oscara Nebojša Slijepčević te Magdalena Vodopija, direktorica najvećeg autorskog sajma knjiga u Hrvatskoj, Sa(n)jam knjige u Puli.

Nebojša Slijepčević - prošla godina sasvim sigurno bila je ona našeg redatelja jer je za svoj kratkometražni film 'Čovjek nije mogao šutjeti' u Cannesu dobio uglednu Zlatnu palmu, postavši prvi hrvatski filmaš kojem je to pošlo za rukom. U međuvremenu ga je prepoznao i Hollywood, nominiravši ovaj potresni kratkiš za nagradu Oscar, filmsku Himalaju.

Film govori o istinitom događaju iz 90-ih, kada su u Štrpcima u BiH naoružane srpske paravojne snage zaustavile vlak s 500 putnika na relaciji Beograd-Bar te počinile ratni zločin pogubivši 19 muslimana. Tom činu suprotstavio se samo Kaštelanin Tomo Buzov, umirovljeni časnik JNA.

Ljubica Letinić/Lana Deban, book&zvook - prije sedam godina nije postojalo ništa osim projektnog prijedloga ispisanog na papiru i ogromne želje da pokrenu nešto svoje, a danas je to uspješan startup na tržištu koje je globalno sve veće i vrijedi sve više. Riječ je o book&zvooku, za sada jedinoj aplikaciji za slušanje audioknjiga na ovim prostorima, a pokrenule su je Ljubica Letinić i Lana Deban, nekadašnje kolegice s Trećeg programa Hrvatskog radija.

Iako su mnogi bili spremni odbaciti njihovu ideju, dogurale su do stotinu izdanih audioknjiga. Prepoznalo ih je čak 30 tisuća korisnika aplikacije, a 2024. izdale su 100. audioknjigu: 'Događaj' Annie Ernaux.

Magdalena Vodopija - direktorica pulskog sajma Sa(n)jam knjige, festivala knjige, pisca i književnosti, koji je 2024. održan 30. put. Vizionarski je gurala ideju oca Boška Obradovića te stavila Pulu na kartu važnih mjesta hrvatske kulturne scene. Odgojila je danas 'odrasli život', ozbiljan, stabilan, perspektivan, život koji je postao kulturni brend naše zemlje, ali i mjera drugima.

Vodopija kaže da ju je sajam 'okrenuo na glavu' u ovih trideset godina, ali i sačuvao u njoj ono što smatra najvažnijim: nesputanost, djetinju radoznalost, velik zanos i naivnu vjeru da svojim radom može nešto pomaknuti, nekog ispuniti i razveseliti, a nekog potaknuti da vjeruje u sebe.

Kategorija sport

U kategoriji sport finalisti su veslači Martin i Valent Sinković s trenerom Nikolom Bralićem, judašica Barbara Matić te parastolnotenisačica Anđela Mužinić Vincetić.

Martin i Valent Sinković s trenerom Nikolom Bralićem - u 14 godina osvojili su nevjerojatnih 13 medalja na OI (4) i svjetskim prvenstvima (9), od čega čak devet zlatnih. Prvi su veslači u povijesti koji su osvojili europska, svjetska i olimpijska zlata u dvije discipline, a 2024. bila je njihova godina: zlatom na u Parizu postali su prvi hrvatski sportaši od samostalnosti s četiri medalje na Olimpijskim igrama.

Sinkovići su među najuspješnijim veslačima u povijesti te među najtrofejnijim hrvatskim olimpijcima. Sve su te uspjehe ostvarili pod budnim okom Nikole Bralića, za kojeg s ponosom kažu da je njihov 'vječni' trener.

Anđela Mužinić Vincetić - osvajačica zlatne medalje u parastolnom tenisu na Paraolimpijskim igrama u Parizu i naša višestruko nagrađivana paraolimpijka. Sportašica je koju ni nesretan slučaj, koji joj je u tinejdžerskim danima prekinuo odbojkašku karijeru, nije zaustavio na putu prema samom sportskom vrhu. Njezina inspirirajuća sportska karijera, kao i nevjerojatan sportski duh mogu svima poslužiti kao uzor.

Osim što je osvojila zlatnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji u kategoriji C-3 na Paraolimpijskim igrama u Parizu, bila je stjegonoša, uz Dinu Sinovčića, na svečanosti otvaranja. Iako je iza nje godina iz snova po pitanju ostvarenja sportskih rezultata, sportski apetiti i želje za pobjedama još je guraju naprijed. I ne samo da planira period do Paraolimpijskih igara u Los Angelesu 2028., već priprema i ciklus za Igre 2032. godine.

Barbara Matić - splitska judašica osvojila je u karijeri gotovo sve što je mogla: dvostruka je svjetska prvakinja u kategoriji do 70 kilograma, ove godine osvojila je Europsko prvenstvo, tri puta pobjeđivala je na Grand Slam turnirima, pet puta uzela je Grand Prix zlato, kao juniorka osvojila je još dva svjetska prvenstva... U 2024. izborila je i jedinu medalju koja joj je nedostajala: zlato na OI u Parizu.

Njezini su uspjesi još veći ako se zna da je njezina fantastična karijera krenula iz atomskog skloništa u podrumu splitskih Pujanki, a u ovom trenutku zaustavila se na ukupno 28 međunarodnih medalja s velikih natjecanja.