Od početka 2013., onaj tko bude uhvaćen s malom količinom droge za vlastite potrebe, neće više odgovarati kazneno, nego prekršajno, ali riječ je o tome da se dekriminalizira samo posjedovanje male količine opojne droge za vlastite potrebe, ne i njezina proizvodnja, upozorava Jutarnji list
Drugim riječima, uzgoj i samo nekoliko stabljika indijske konoplje za vlastite zdravstvene potrebe - ostaje kazneno djelo, a onaj tko u tegli ili u vrtu iza kuće uzgoji nekoliko stabljika indijske konoplje - i dalje riskira kaznu do tri godine zatvora.
Zbog čega radna skupina Ministarstva pravosuđa koja je predložila dekriminalizaciju posjedovanja male količine droge nije predložila i preciznije reguliranje proizvodnje male količine opojne droge za vlastite potrebe kad su u pitanju kronično oboljeli?
Tim više jer u Hrvatskoj u slučajevima uzgoja male količine konoplje u medicinske svrhe postoji neujednačena sudska praksa. Vrhovni je sud, primjerice, u prosincu 2011. poništio osuđujuću presudu Županijskog suda u Zadru protiv D. J. iz Velike Gorice koji je kod vikendice na Viru uzgojio 11 stabljika indijske konoplje. Vrhovni sud ga je oslobodio uz obrazloženje da D. J. boluje od multiple skleroze te da mu pušenje marihuane ublažava tegobe.
Isti Vrhovni sud, međutim, prije nekoliko je godina odbio osloboditi kaznene odgovornosti prije nekažnjavanog mladića iz Belog Manastira koji je u vrtu uzgojio nekoliko stabljika indijske konoplje iako je priložio liječničku dokumentaciju iz koje je vidljivo da boluje od glaukoma, a tvrdio je da mu pušenje marihuane snižava očni tlak.
'Kaznenim zakonom to ne možemo regulirati, jer nije na Ministarstvu pravosuđa da odlučuje koje supstance, kad su medicinske svrhe posrijedi, trebaju biti zabranjene, a koje ne. Odluka o tome je li neka supstanca lijek ili nije leži na Ministarstvu zdravstva. Sve što je na listi zabranjenih supstanci mora se na određeni način kažnjavati. Na Vrhovnom je sudu da osigura usklađenu sudsku praksu. Ako postoje oprečne presude za ista kaznena djela, onda opća sjednica Vrhovnog suda mora o takvim dvojbenim pitanjima sudske prakse zauzeti jasno stajalište', kazao je Jutarnjem listu ministar pravosuđa Orsat Miljenić
I sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela zastupa slično stajalište, jer zakonom se, tvrdi, ne može unaprijed sve predvidjeti i propisati: 'Nema potrebe za normiranjem pitanja o kojem govorite. Sudskoj praksi treba ostaviti ne samo primjenu, već i tumačenje prava. Sudac će, kad se susretne s takvim slučajem, po potrebi konzultirati sudskog vještaka liječnika. Od 1. siječnja 2013., uzgoj i proizvodnja opojne droge za vlastite potrebe iz nadležnosti županijskih sudova prelazi u nadležnost općinskih. S obzirom na to da o žalbama u tim postupcima od iduće godine više neće odlučivati jedan Vrhovni sud, već petnaestak županijskih, može se očekivati još neujednačenija sudska praksa nego dosad.'
