INTERVJU: BOJAN JERBIĆ

'Ogroman je to posao, ali Zagreb će za koju godinu postati važno središte za razvoj humanoidnih robota'

02.12.2018 u 11:54

Bionic
Reading

Pođe li sve prema planu, glavni grad Hrvatske bi do kraja iduće godine trebao dobiti centar izvrsnosti koji bi u razmjerno kratko vrijeme mogao višestruko vratiti novac uložen u njega i podići razinu kvalitete obrazovanja niza stručnjaka, a više o njemu otkrio nam je njegov voditelj, profesor Bojan Jerbić

Krajem travnja ove godine Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je odluku o financiranju projekta Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA) bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 36,9 milijuna kuna.

Glavni cilj projekta je osnivanje referentnog centra s vrhunskim uvjetima za istraživanje, razvoj i obrazovanje u području robotike i umjetne inteligencije. Namjera je ujedno privući istraživače i istraživačke institucije iz regije i Europe te tako povećati znanstvene potencijale zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje (FSB) u ovom području.

Aktivnosti Centra bit će usmjerene na istraživanje i razvoj naprednih robotskih primjena u industriji i medicini, gdje tradicionalnu automatizaciju i ljudski rad trebaju zamijeniti fleksibilni, svestrani i adaptivni robotski sustavi.

Istovremeno će služiti kao poligon za razvoj, ispitivanje i usavršavanje naprednih robotskih primjena te biti jedno od najmodernijih središta u Europi za istraživanje i obrazovanje u području robotike i umjetne inteligencije.

O projektu koji je ponikao u Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava tportalu je više rekao Bojan Jerbić, profesor na FSB-u koji ga vodi te jedan od ključnih ljudi domaće robotike.

Bojan Jerbić Fakultet strojarstva i brodogradnje
  • Bojan Jerbić Fakultet strojarstva i brodogradnje
  • Bojan Jerbić Fakultet strojarstva i brodogradnje
  • Bojan Jerbić Fakultet strojarstva i brodogradnje
Bojan Jerbić Izvor: Pixsell / Autor: Igor Kralj/PIXSELL

U kojoj je fazi trenutno projekt CRTA? Što sve još treba obaviti kako bi zaživio krajem iduće godine?

Od kraja lipnja ove godine, kada smo potpisali ugovor za financiranje CRTA-e u visini od 37 milijuna kuna, teku pripreme koje se ponajviše odnose na pripremu dokumentacije za javnu nabavu. Taj je proces, kada je u pitanju europski novac, izrazito složen i od svih nas traži izniman angažman.

Iako imamo zaposlenu jednu osobu za administraciju projekta u punom radnom vremenu, konzultantsku kompaniju i ukupnu fakultetsku administraciju na raspolaganju, nije lagano.

Nedavno je objavljen vrlo složen natječaj za izvođenje građevinskih radova. Ako sve prođe u redu, očekujem njihov početak u siječnju 2019. godine.

Potom nam slijedi nabava izrazito kompleksne istraživačke opreme koja mora biti usklađena s građevinskim radovima jer s takvom opremom ne možemo ući u prostor u kojem još traju radovi.

Nakon toga moramo integrirati postojeću opremu u novi sustav i cijelu infrastrukturu funkcionalno osposobiti. Ogroman je to posao.

Centar je trebao zaživjeti do kraja 2017. godine. Zašto je rok bio pomaknut za dvije godine?

Pripreme za razvoj novog laboratorija započeli smo već 2010. godine jer smo već tada bili znatno ograničeni u prostoru od svega 70 kvadratnih metara. U to vrijeme Hrvatska radiotelevizija oslobodila je prostor na FSB-u koji su iznajmljivali za potrebe razvijanja filmova, pa je tadašnja uprava FSB-a predložila da u tom prostoru osnujemo novi Centar za robotiku.

Prostor je bio potpuno devastiran i bilo je potrebno osigurati značajna sredstva. Sve smo pokušali i konačno 2014. godine dobili priliku sudjelovati u natječaju za pripremu zalihe infrastrukturnih projekata Europskog fonda za regionalni razvoj. Iste godine uvršteni smo na indikativnu listu, a realizaciju smo čekali četiri godine.

To je strašan gubitak. U međuvremenu su se tehnologija i cijene više puta mijenjale. Da smo otvorili Centar prije tri godine, već bismo do danas višestruko vratili uloženo privlačenjem novih istraživačkih i razvojnih projekata. Da ne govorim o unapređenju obrazovnog procesa studenata.

Čime će se sve Centar baviti? Na čemu će biti fokus i gdje će biti smješten?

CRTA će biti smještena u prizemlju istočne zgrade FSB-a u prostoru od oko 700 kvadratnih metara. Centar će integrirati laboratorije za industrijsku, medicinsku i humanoidnu robotiku. Također, bit će tu praktikum za programiranje automata, moderna učionica i mala alatnica.

Za potrebe razvoja medicinske robotike bit će izgrađena operacijska dvorana koja će omogućavati provođenje pretkliničkih ispitivanja u realnim uvjetima. Osim istraživanja u spomenutim područjima robotike i umjetne inteligencije, Centar će pružati najsuvremenije uvjete za obrazovanje i rad našim studentima.

Koliko će zaposlenih imati? Koliko će znanstvenika, studenata strojarstva, inženjera i medicinskog osoblja moći opslužiti?

Centar nema vlastitu pravnu osobnost. U njemu će raditi nastavno i istraživačko osoblje FSB-a. Planirano je da u njemu radi oko 30 istraživača i nastavnog osoblja. Kako već sada moj uži istraživački tim broji 17 znanstvenika, bojim se da će vrlo brzo kapacitet Centra biti premali. No to su slatke brige.

Koliko zanimanje za sudjelovanje u radu CRTA-e očekujete među znanstvenicima, studentima, inženjerima i medicinskim osobljem?

S obzirom na međunarodnu prepoznatljivost našeg rada u medicinskoj robotici, već smo danas suočeni s mnogim zahtjevima studenata i istraživača iz Europe koji bi nam se željeli pridružiti u radu i istraživanju.

Uskoro ćemo udomiti više diplomanata iz Italije i Francuske. O interesu naših studenata ne treba govoriti. Oni su istinski svjesni toga koliko im je važna obrazovna infrastruktura za ovladavanje suvremenim znanjima u robotici i umjetnoj inteligenciji.

Mogućnost provođenja pretkliničkih ispitivanja privući će i mnoge liječnike i, nadam se, u budućnosti omogućiti dodatno tehničko obrazovanje studenata medicine.

Centar bi trebao biti regionalnog karaktera. Što će to konkretno značiti u praksi?

Centar je zamišljen kao regionalni centar putem kojeg namjeravamo privlačiti istraživače iz regije, ali i iz cijele Europe. Već danas imamo potpisane sporazume o suradnji s brojnim regionalnim te europskim sveučilištima i tvrtkama.

Kao što sam istaknuo, već danas imamo velik interes za dolazak studenata i istraživača izvan Hrvatske. To znači više ljudi u procesu istraživanja iz različitih obrazovnih i znanstvenih tradicija. U znanosti su najvažniji ljudi te takvi multidisciplinarni i multikulturalni timovi mogu značajno unaprijediti znanstvenu produktivnost.

Pored toga, želja mi je da CRTA bude otvorena za javnost, kao mjesto širenja tehničke i robotičke kulture, jer robotika nije samo tehnologija. Ona prožima ljudsku povijest u različitim razdobljima kao neka vrsta konstantne civilizacijske fikcije, vjerojatno povezana s našim urođenim instinktom za stvaranje novog života, pa makar umjetnog.

Koji će biti prvi veći projekti na kojima će se raditi u Centru?

Sve što sam ostvario sa svojim timom temeljeno je na dugoročnim istraživačkim vizijama. CRTA je stoga nastala kao znanstvena i istraživačka infrastruktura koja treba podupirati naša istraživanja u području medicinske i industrijske robotike.

Želimo otvoriti novo poglavlje u području humanoidne robotike i motoričke inteligencije. Na tim istraživanjima do sada nismo mogli raditi jer ona iziskuju skupu opremu kojom do sada nismo imali prilike raspolagati. U Centru će uskoro biti instalirana trenutno najmodernija antropomatska robotska istraživačka oprema koja će također, vjerujem, privući veliku pažnju javnosti.

Što očekujete od CRTA-e u prve tri godine rada? Koje konkretne ciljeve treba ostvariti?

CRTA neće imati vremena za uhodavanje. U njoj će od prvog dana krenuti realizacija već ugovorenih projekata, kao i početak novih, od kojih su neki već prijavljeni te čekamo njihovu recenziju.

Isto tako, nastava za naše studente počet će čim osposobimo opremu. Nakon tri godine očekujem da će u Centru raditi najmanje 30 istraživača i više međunarodnih timova te kako će se udvostručiti broj studenata i diplomiranih inženjera.