Pivo je zapravo tekući kruh – brižljivo obrađen sok žitarica. Za njegovo stvaranje potrebni su i umijeće i znanost. Prvi su ga u čast svojih bogova proizvodili i pili Sumerani. Kasnije se ono udomaćilo i postalo omiljeni napitak u mnogim drugim zemljama, uglavnom na sjeveru Europe.

U video prilogu irski znanstvenik objašnjava složenu i zanimljivu fiziku svjetski poznatog irskog piva Guinness.

Dakle, zašto je njegova pjena bijela kad je ono tamnocrveno, gotovo crno? Prije svega, treba znati da je svjetlost koja do predmeta stiže sa Sunca bijele boje – ona se sastoji od cijelog spektra frekvencija elektromagnetskih valova koje određuju boju. Dio tih frekvencija materijali upijaju, a dio reflektiraju. Osim toga, neke tvari također zrače svjetlost na svojim specifičnim valnim duljinama. Sve to određuje boju predmeta koji gledamo. Pjena piva sastoji se od tisuća malenih mjehurića koji uglavnom podjednako reflektiraju sve valne duljine pa je njihova boja bijela.

Dugo vremena vodila se rasprava o pitanju kreću li se mjehurići u Guinnessu prema dolje ili prema gore. Odgovor je - u oba smjera. Naravno, bilo bi logično očekivati da putuju isključivo prema površini jer su ispunjeni plinom i stoga su lakši od samog piva. Međutim, ovim kretanjem upravlja mehanika fluida, a u čaši piva ona stvara složene struje i valove. Među njima najvažnija je cirkulacija, odnosno kruženje tekućine. U središtu čaše mjehurići se dižu prema površini. Kada stignu ondje, kreću se u stranu prema rubovima čaše. Tim svojim uzdizanjem i širenjem oni povlače i tekućinu koja se potom niz stjenke čaše vraća prema dnu i za sobom vuče mjehuriće. Stoga se u čaši podjednako mogu vidjeti mjehurići koji putuju gore, kao i oni koji putuju dolje.

U ovakvim eksperimentima najčešće se koristi Guinness zato što su njegovi mjehurići uglavnom ispunjeni dušikom, a ne ugljičnim dioksidom. Difuzija dušika prilično se razlikuje od difuzije CO2 i jako utječe na ljepotu valova pjene, baš kao i sastav samog piva.

Konačno, što je pjena – plin, tekućina ili kruta tvar? Irski fizičar kaže da je ona sastavljena od tvari u sva tri stanja, dakle da je i plin i tekućina i krutina.

Zanimljivo je također da su znanstvenici tek nedavno otkrili kakve oblike poprimaju mjehurići kako bi najefikasnije ispunili prostor u kojem su gusto stiješnjeni jedni uz druge. Mjehurići se zapravo oblikuju u dva neznatno različita tijela koja se najekonomičnije slažu u trodimenzionalnom prostoru. Ovi oblici koriste se i u gradnji jednog paviljona za Olimpijske igre.