Drugim riječima, okorjeli partijaneri uskoro bi mogli piti do mile volje, potom popiti lijek i konačno sjesti za volan trijezni. 'Eliksir trijeznosti' već je uspješno isproban na laboratorijskim štakorima, a uskoro bi trebala početi i testiranja na ljudima.

Ekstrakt kineskog soja orijentalnog stabla loze latinskog naziva Hovenia dulcis mogao bi biti pravo rješenje problema s kojim se liječnici bore od davnina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu svake godine od posljedica alkoholizma umre oko dva i pol milijuna ljudi.

Kinezi koriste taj ekstrakt biljke za liječenje mamurluka već više od 500 godina, no znanstvenici su sada iz njega uspjeli izdvojiti dihidromiricetin (DHM) koji se pokazao kao učinkovito sredstvo protiv pijanstva, a djeluje tako da sprečava učinak alkohola na mozak.

'DHM će smanjiti razinu pijanstva i definitivno reducirati simptome mamurluka', rekla je farmakologinja Jing Liang s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu i dodala da bi tvar s vremenom također mogla smanjiti želju za alkoholom.

Liang je djelovanje DHM-a testirala na štakorima tako što im je u trbuh ubrizgala doze alkohola proporcionalne onima koje bi u ljudskom organizmu stvorilo ispijanje 15 do 20 piva u dva sata. Štakori su se od pijanstva – teturanja i gubitka koordinacije pokreta – oporavili 70 minuta nakon uzimanja DHM-a. Kada je životinjama u istu količinu pića dodan miligram DHM-a po kilogramu tjelesne težine, oporavak je bio puno kraći – trajao je samo pet minuta.

Znanstvenici ističu da DHM ima još jedan zanimljiv efekt. Naime, čini se da kod štakora smanjuje sklonost alkoholu. Tijekom tromjesečnog eksperimenta životinje koje su obično razvile ovisnost o alkoholu i pile ga u sve većim količinama uz DHM su to činile četiri puta manje. Štoviše, nakon što su sedam tjedana uzimale pripravak vratile su se umjerenoj konzumaciji alkohola.

Svi pozitivni efekti DHM-a nestali su kada je glodavcima dan tzv. flumazenil koji u mozgu blokira receptore neurotransmitera GABA. Liang smatra da to pokazuje da DHM sprečava da se alkohol veže na te transmitere i objašnjava zašto štakori ostaju trijezni čak i uz visoke razine opijata u krvi. Istraživanje je predstavljeno u časopisu Journal of Neuroscience.

Ako lijek jednog dana postane popularan, policija će vjerojatno morati pronaći nove metode mjerenja pijanstva jer promili alkohola neće biti objektivno mjerilo trijeznosti. Tko zna, možda će vozači ponovno morati hodati po ravnoj crti i hvatati se za nos?