Amerikanci, Rusi, Kinezi, Hrvati pa i Eskimi, sve više ljudi širom svijeta svakodnevno sve više vremena provodi zureći u ekrane, a to ne može proći bez posljedica. Buljenje u zaslone mijenja naše tijelo, a ni mozak nije pošteđen. Rezultati nekih istraživanja daju nam razmišljati...
Ponoć je, vrijeme za spavanje, ali vi se i dalje ne rastajete od svog mobitela. A kad napokon zaspite sutra ćete otići na posao, ako ga imate, i opet osam sati piljiti u ekran. Vozite li se javnim prijevozom velika je vjerojatnost da ćete u ekran zuriti i na putu do posla ili škole i pri povratku kući. A doma ćete pogledati neki film, bingati seriju ili pogledati utakmicu.
vezane vijesti
Statistike su zastrašujuće: prosječni Amerikanac dnevno u ekrane zuri 11 sati, izračunali su tamošnji statističari. BBC se poziva na istraživanje po kojem tinejdžeri ne skidaju pogled sa zaslona osam sati, a osmogodišnje djevojčice tri i pol sata. A ljudska se vrsta nije razvijala kako bi mi sad po cijele dane buljili u svijetlo s ekrana.
Sindrom računalnog vida
Naše oči prve su na udaru. Procjenjuje se da 58% ljudi koji rade na računalima doživljavaju ono što se naziva sindromom računalnog vida. Riječ je o nizu simptoma koji uključuju naprezanje oka, zamagljen vid, glavobolje te bol u vratu i leđima, između ostalog.
Dugoročno, pretjerano gledanje u ekran može trajno oštetiti naš vid. U manje od pola stoljeća udvostručio se broj kratkovidnih Amerikanaca. Danas je, kažu, kratkovidno čak 90 posto Azijaca odrasle i tinejdžerske dobi.
ZA LAKŠI SAN
Što je filtar plavog svjetla na smartfonu i zašto ga trebate aktivirati?
Svjetlost koja dopire s ekrana nije jedini krivac. Na popisu osumnjičenih nalaze se i boje. Zasloni emitiraju mješavinu crvene, zelene i plave svjetlosti, nalik bojama sunčevog spektra. Plava nam omogućava da biološki dnevni ritam održavamo u skladu s okruženjem. No budući da je taj, takozvani cirkadijalni ritam, osjetljiviji na plavo svjetlo, problem nastaje kada naše ekrane koristimo noću.
Plavo svjetlo s ekrana narušava ravnotežu
Naime, zalaskom Sunca naše tijelo proizvodi melatonin. Ovaj hormon regulira naše cirkadijalne ritmove, pomažući nam da osjetimo umor i lakše zaspimo. No, mnoge studije otkrivaju da plavo svjetlo s ekrana može poremetiti ovaj proces.
U jednoj od njih ljudi koji su pet dana za redom svake večeri po četiri sata čitali e-knjige, proizveli su 55% manje melatonina nego ljudi koji su čitali knjige na papiru. Štoviše, čitači e-knjiga ustvrdili su da im je trebalo dulje da zaspu i utonu u san, a bili su i prilično umorniji ujutro.
treniranje uma
Isprobajte: Deset lakih načina da svoj mozak održite u formi
Najviše zabrinjavaju promjene uočene na dječjim mozgovima. Primijećene su tako promjene u korteksu tinejdžera koji se sedam sati dnevno ne odvajaju od ekrana. Korteks je odgovoran za obradu informacija naših pet osjetila i obično se stanjuje kako sazrijevamo. Ali ta su djeca imala tanji korteks od djece koja su provodila manje vremena uz ekrane.
Nepoznate posljedice na učenje i ponašanje
Znanstvenici nisu sigurni kakve bi to posljedice moglo ostaviti na učenje i kasnije ponašanje. No zna se da djeca koja za ekranom provode više od dva sata dnevno postižu slabije rezultate na testovima razmišljanja i jezičnih vještina.
Istina, ovi podaci nisu dokaz da više vremena provedenog uz ekrane uzrokuje ove razlike. Ispitivanja se nastavljaju i vrijeme će pokazati kolike su promjene nastale zbog zurenja u ekran i koliko su one zapravo štetne, ili možda korisne, da zadržimo malo optimizma.
