'Uživam u rješavanju problema te pokretanju novih i uzbudljivih projekata. Zato mi je rad sa startupima u njihovoj najranijoj fazi toliko zabavan i uzbudljiv', kaže Matija Srbić, mladi FER-ovac koji svojim vizionarskim pristupom ostavlja trajan pečat na području tehnologije. Od osnivanja startupa Juvo – Home Friend, preko vođenja prvog hrvatskog deep-tech venture buildera Nuqleusa, do pokretanja projekta Scinergy u suradnji sa Svjetskom bankom, Srbić već devet godina gradi mostove između znanosti i poslovnog svijeta te je jedan od kandidata za tportalovu nagradu Vizionar godine u kategoriji tehnologija
Matija Srbić rodom je iz okolice Siska, u kojem je završio prirodoslovno-matematičku gimnaziju, nakon čega je upisao Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) u Zagrebu te je 2016. diplomirao među pet posto najboljih u svojoj generaciji (magna cum laude).
Već je na fakultetu pokazao ambiciju i volju za pokretanjem inovativnih projekata sa svrhom - na zadnjoj godini studija pokrenuo je startup Juvo – Home Friend (kasnije Noomly) s ciljem smanjenja broja nesreća u domu koje rezultiraju teškim ozljedama i smrtnim slučajevima djece, a vodio ga je tri godine.
vezane vijesti
Njegovu motivaciju, ideje, ali i rezultate primijetio je i njegov fakultet, na kojem je 2019. preuzeo ulogu voditelja startup inkubatora SPOCK. Od 2020. zaposlen je u Inovacijskom centru Nikola Tesla (ICENT) na planiranju i provedbi različitih aktivnosti za izgradnju inovacijskog startup ekosustava.
Po povratku na FER prijavio je europski projekt COGSTPES s partnerima iz Ljubljane i Graza te ga je vodio do prošle godine. Cilj projekta bio je, kaže nam, osmisliti edukacijske programe za znanstvenike koji žele pokušati komercijalizirati rezultate svojih znanstvenih istraživanja i pokrenuti startup.
Kandidati za nagradu Vizionar godine u kategoriji tehnologija
Stotinjak ključnih suradnika tportala - komentatora, sugovornika, analitičara - nominiralo je svoje kandidate za Vizionara godine u pet kategorija: gospodarstvo, tehnologija, društvo, kultura i sport, nakon čega je odabrano po petero kandidata i(li) grupnih kandidatura s najviše nominacija u svakoj kategoriji.
U kategoriji tehnologija to su Matija Srbić (Nuqleus), Damir Sabol (Photomath/Google), Hajdi Ćenan i Davor Runje (airt), Renata Geld i Dario Bojanjac (Primijenjena kognitivna znanost) te Marin Bek i Dejan Strbad (Ascalia).
Pobjednik će biti proglašen 14. veljače na konferenciji u Zagrebu.
Kaže nam da je na planu za pokretanje Nuqleusa počeo raditi odmah čim se zaposlio u ICENT-u, još 2020. godine. Nije tada imao ni blizu jasnu sliku toga kako će to izgledati, no tadašnji ravnatelj ICENT-a, prof. Nedjeljko Perić, dao mu je slobodne ruke da istražuje i testira različite modele. 'Za to je trebalo puno povjerenja između profesora Perića i mene, a bez toga Nuqleus vjerojatno ne bi ni postojao', ističe Srbić. Dvije godine kasnije, 2022., formirao je tim i s nekoliko partnera osnovao Nuqleus, prvi hrvatski deep-tech venture builder.
No ni tu nije bio kraj projektima, a njegov rad i rezultate prepoznala je i Svjetska banka, na čiji je prijedlog krajem 2023. godine pokrenuo projekt Scinergy, kojim povezuju znanstvenike i tvrtke radi pokretanja novih suradnji i projekata. Da je Srbić doista svojim radom utjecao na brojne startupe, znanstvenike i mlade koji su željeli uspjeti, prepoznala je i organizacija World Chicago te ga je odabrala za sudjelovanje u programu Young Transatlantic Innovation Leaders Initiative (YTILI), u sklopu kojeg ću provesti pet tjedana u Philadelphiji učeći o dobrim praksama pokretanja deep-tech startupa i gradeći mrežu kontakata.
'Uživam u rješavanju problema te pokretanju novih i uzbudljivih projekata. Upravo zbog toga mi je rad sa startupima u njihovoj najranijoj fazi toliko zabavan i uzbudljiv. Osim startupa i inovacija, volim filmove s plot twistom, voziti bicikl i navijam za Boston Celticse', kaže Srbić.
Matija Srbić o Nuqleusu:
'Nuqleus je program za istraživače i znanstvenike koji žele pokrenuti startup, a nudi im edukaciju, mentorstvo i umrežavanje. Traje 12 mjeseci, podijeljen je u tri faze i ponavlja se svake godine. Za trajanja programa istraživači i znanstvenici uče o istraživanju tržišta, validaciji ideja, poslovnom razvoju, razvoju proizvoda, javnom nastupu, prikupljanju investicije i sličnim temama bitnim za vođenje startupa u ranoj fazi.
Timovima koji dolaze s više od 10 hrvatskih znanstvenih institucija na raspolaganju je više od 40 mentora i brojni industrijski partneri, investicijski fondovi i potporne institucije kao dio Nuqleusove zajednice. Što se tiče rezultata, u samo jednoj godini postojanja od devet timova koji su ušli u program nastalo je šest tvrtki te su u svega nekoliko mjeseci prikupile više od 200.000 eura investicija. Te tvrtke razvijaju rješenja u području zdravlja i rehabilitacije, farmacije i ubrzanja razvoja novih lijekova, kibernetičke sigurnosti, dronova, računalnog vida, alata za produktivnost programera i drugog.'
Nuqleus - model venture buildinga
'Venture builder, poznat još i kao venture studio, organizacija je koja serijski proizvodi startupe koristeći vlastite ideje i resurse. Ideja Nuqleusa je da se temelji na dijeljenju znanja i resursa između partnera, odnosno da znanstveno-istraživačke institucije, etablirane tvrtke i uspješni startupi nude sve ono najbolje od svog svijeta sa zajedničkim ciljem - razvojem novih deep-tech startupa. I upravo zato je za Nuqleus odabran model venture buildinga.'
Potpora investitora
U Nuqleus se može prijaviti bilo koji istraživač ili znanstvenik koji ima želju testirati komercijalni potencijal rezultata svojih istraživanja. Kako Srbić navodi, za razliku od ostalih programa namijenjenih startupima, Nuqleus je fokusiran na razvoj deep-tech startupa, odnosno onih koji se baziraju na rezultatima znanstvenih istraživanja i inovativnim rješenjima.
'Takvi startupi imaju i specifične izazove, poput pitanja upravljanja intelektualnim vlasništvom ili pronalaska izvora financiranja za razvoj rješenja, a koje najčešće traje dulje nego kod klasičnih startupa. U sklopu programa imamo investicijski odbor, u kojem su nam za ovu godinu potvrđeni investitori Alan Sumina, Damir Sabol, Luka Abrus, Izabel Jelenić, Srđa Iveković i Maja Jelišić Cooper. Surađujemo i s velikim brojem investicijskih fondova', navodi Srbić.
Njihov trud i rad prepoznali su partneri i javnosti, pa naš sugovornik kaže da ga veseli potpora koju dobivaju sa svih strana, kao i sve veći interes za uključivanje znanstvenika i profesora. Otkriva nam, naime, da u ovogodišnjoj, drugoj generaciji imaju najveći broj postdoktoranda i profesora u programu.
'Zbog toga vidimo da je program poput Nuqleusa izrazito bitan za društvo, zajednicu, gospodarstvo i znanost jer gradi ekosustav u kojem svaki dionik zna svoju ulogu - sustav koji olakšava put svima onima koji imaju želju i ambiciju stvarati nove vrijednosti te rješavati goruće društvene i industrijske probleme. To znači da gradimo sustav koji njeguje i cijeni poduzetništvo te potiče primijenjenu znanost, što nedvojbeno donosi korist za sve nas', tumači.
Scinergy spaja znanstvenu i poslovnu zajednicu
Zanimali su nas i detalji projekta Scinergy, a pokrenuo ga je na prijedlog Svjetske banke. Cilj projekta je kvalitetno spojiti znanstvenu i poslovnu zajednicu u Hrvatskoj, čime žele olakšati znanstvenicima komercijalizaciju rezultata njihovih istraživanja i pokretanje novih projekata u suradnji s gospodarstvom, a tvrtkama osigurati pristup znanstvenicima i znanstvenoj infrastrukturi, potrebnoj za unapređenje postojećih i razvoj novih tržišnih proizvoda i usluga.
'Riječ je o pilotu globalnog projekta Europske komisije, a koji koordinira Svjetska banka u suradnji s međunarodnim partnerima London Business School (LBS) i Massachusetts Institute of Technology (MIT), a lokalno ga provodimo u sklopu ICENT-a uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Područja u kojima će tvrtke moći dobiti znanstvenu ekspertizu uključuju umjetnu inteligenciju, energetiku, elektrotehniku, računarstvo, biotehnologiju, hranu, agronomiju, medicinu, fiziku i mnoga druga, a svoja iskustva i znanja pružit će im znanstvenici koji dolaze s FER-a, PMF-a, FOI-ja, FESB-a, Instituta Ruđer Bošković, FKIT-a, Instituta za fiziku, Studija dizajna, RGN-a, PBF-a i drugih prestižnih znanstvenih institucija', tumači Srbić.
Prijave za Scinergy
Prijave za povezivanje znanstvenika i tvrtki otvorene su do 28. siječnja, ali već sada imaju više od 140 prijavljenih tvrtki i više od 70 prijavljenih znanstvenika i znanstvenica.
Prijaviti se besplatno mogu svi poslovni subjekti registrirani u Hrvatskoj putem web stranice https://nuqleus.io/scinergy/, neovisno o svojoj veličini i sektoru djelovanja, koji imaju potrebu za suradnjom sa znanstvenom zajednicom u svrhu pokretanja i ojačavanja poslovnih aktivnosti.
Uključivanjem u projekt Scinergy tvrtke dobivaju:
- ciljano povezivanje sa znanstvenicima u specifičnom području
- vođene sastanke i pomoć u komunikaciji sa znanstvenicima radi pokretanja novih suradnji
- upoznavanje s najnovijim tehnologijama i znanstvenim trendovima
- uvid u dostupnu znanstvenu opremu i mogućnosti njenog korištenja
- pravnu podršku prilikom razgovora sa znanstvenicima radi pokretanja novih suradnji
- priliku za testiranje i certificiranje novih proizvoda i usluga
- predstavljanje različitih opcija za financiranje potencijalnih suradnji između znanstvenika i tvrtki
- pronalazak partnera za prijavu projekata poput 'Ciljana znanstvena istraživanja' ili 'Horizon Europe'
- sudjelovanje na dvodnevnom događaju povezivanja Scinergy ‘24.
'Kroz projekt Scinergy prvenstveno ćemo olakšati komunikaciju između ova dva svijeta koja često ne govore istim jezikom. S jedne strane slušamo potrebe i izazove industrije, a s druge strane ekspertize u specifičnim područjima koje mogu ponuditi znanstvenici. Jednima i drugima štedimo vrijeme i novac tako što ih ciljano povezujemo na temelju iskazanih interesa i očekivanja.
Nakon inicijalnog upoznavanja i povezivanja, koje će se dogoditi 14. i 15. veljače na konferenciji Scinergy, pružamo im strukturu kroz koju će definirati okvire svoje suradnje, dobiti pravnu podršku te saznati više o dostupnim izvorima za financiranje njihove suradnje', tumači Srbić.
Povezivanje hrvatskog startup ekosustava
A kako ocjenjuje startup scenu u Hrvatskoj, investicije i prilike za znanstvenike u Hrvatskoj? Smatra da, iako je još u dosta ranoj fazi, hrvatski startup ekosustav pokazuje ogroman potencijal.
'Startupi nižu investicije, imamo dva jednoroga i nekoliko njih na putu do tog statusa, imamo mnoštvo vrlo uspješnih exita, sve je veći broj investicijskih fondova i investitora koji su i sami prošli put startupa, a konačno se budi i država te kroz natječaje, poput 'Start-up/spin-off poduzeća mladih istraživača', značajno potiče razvoj deep-tech startupa. Za sada smo još uvijek grupa vrlo kvalitetnih pojedinaca i vjerujem da ćemo za koju godinu stvarno moći i pričati o ekosustavu u kojem svaki dionik zna svoju ulogu i svi radimo na zajedničkom cilju', ističe.
Upravo je, tumači, to jedan od glavnih ciljeva Nuqleusa u nadolazećim godinama – povezivanje hrvatskog startup ekosustava. 'Ako govorimo o nešto bližim ciljevima, cilj za 2024. godinu je iznjedriti još jednu odličnu generaciju deep-tech startupa, osigurati sredstva potrebna za rad i rast u narednih pet godina te raditi na planu za samoodrživost programa. Ako je suditi prema početku godine, vjerujemo da nas očekuje jako uzbudljiv period i da ćemo veći dio tih ciljeva uspješno ostvariti', zaključuje Srbić.
