Podaci za Hrvatsku pokazuju kako su prirodne katastrofe poput oluja, poplava, potresa, požara i ekstremnih vremenskih nepogoda najveća prijetnja hrvatskim kompanijama (s 2. mjesta na 1. mjesto u usporedbi s prethodnom godinom), dok su makroekonomski razvoji kao što su inflacija, monetarna politika i mjere štednje zauzele drugo mjesto na ljestvici Barometra rizika (s 1. mjesta na 2. mjesto).

Nedostatak kvalificirane radne snage nalazi se na trećem mjestu, što je značajan porast na ljestvici u usporedbi s prethodnom godinom kada se ovaj rizik nalazio na šestom mjestu.

'U prošloj godini svjedočili smo katastrofalnim vremenskim nepogodama koje su posljedica klimatskih promjena, a predstavljaju značajan rizik na poslovanje brojnih kompanija diljem Hrvatske. Uloga osiguravajućih kuća u takvim situacijama je ključna jer putem isplate šteta na temelju pokrića ugovorenih polica osiguravaju građanima i kompanijama financijska sredstva kako bi lakše prebrodili velike štete koje su ih zatekle. I

nflaciju hrvatske tvrtke i dalje prepoznaju kao rizik s kojim bi se mogle suočavati unatoč tome što u ostatku svijeta stope inflacije počinju jenjavati, a manjak radne snage i kvalificiranih radnika postaju sve veći i opasniji rizik s kojima se susreću kompanije u gotovo svim industrijama diljem Hrvatske', izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.

Direktor društva Allianz Commercial Petros Papanikolaou komentira: 'Najveći rizici i glavni porasti u ovogodišnjem Allianzovu barometru rizika odražavaju velike probleme s kojima se trenutačno suočavaju kompanije diljem svijeta – digitalizacija, klimatske promjene i nesigurno geopolitičko okružje. Mnogi od tih rizika već su prisutni, a očekuje se da će ekstremni vremenski uvjeti, napadi ucjenjivačkim softverom i regionalni sukobi dodatno testirati otpornost opskrbnih lanaca i poslovnih modela u 2024. Brokeri i klijenti osiguravajućih društava trebali bi biti svjesni i prilagoditi svoja osiguranja u skladu s tim.'

Velike korporacije, srednja i manja poduzeća ujedinjuje ista zabrinutost zbog rizika – svi su uglavnom zabrinuti zbog kibernetičke sigurnosti, prekida poslovanja i prirodnih katastrofa. Međutim, povećava se razlika u otpornosti velikih i manjih poduzeća jer je svijest o riziku među većim organizacijama porasla od pandemije uz primjetne napore za povećanje otpornosti, navodi se u izvješću.

Suprotno tomu, manjim poduzećima često nedostaje vremena i resursa za prepoznavanje i učinkovitu pripremu za širi raspon scenarija rizika pa im zbog toga treba više vremena da ponovno pokrenu poslovanje nakon neočekivanog incidenta.

Trendovi koji pokreću kiberaktivnost u 2024.

Kiberincidenti (36 posto) rangirani su kao najvažniji rizik na globalnoj razini treću godinu zaredom – prvi put s jasnom razlikom (pet posto bodova). Predstavljaju najveću opasnost u 17 zemalja, uključujući Australiju, Francusku, Njemačku, Indiju, Japan, UK i SAD. Ispitanici Allianzova barometra rizika (59 posto) smatraju da je povreda podataka kiberprijetnja koja najviše zabrinjava, nakon čega slijede napadi na kritičnu infrastrukturu i fizičku imovinu (53 posto). Nedavni porast broja napada ucjenjivačkim softverom zauzima treće mjesto (53 posto) – u 2023. zabilježen je zabrinjavajući ponovni porast aktivnosti, pri čemu je aktivnost odštetnih zahtjeva porasla za više od 50 posto u usporedbi s 2022.

'Kiberkriminalci istražuju načine korištenja novom tehnologijom poput generativne umjetne inteligencije (AI) za automatiziranje i ubrzavanje napada, stvaranje učinkovitijeg zlonamjernog softvera i krađu identiteta (phishing). Očekuje se da će rastući broj incidenata uzrokovanih lošom kibersigurnošću, posebno mobilnih uređaja, manjkom milijuna stručnjaka za kibersigurnost i prijetnjama s kojima se suočavaju manje tvrtke zbog njihova oslanjanja na IT eksternalizaciju također potaknuti kiberaktivnost u 2024.', objašnjava Scott Sayce, globalni voditelj Odjela za kibersigurnost, Allianz Commercial.

Prekid poslovanja i prirodne katastrofe

Unatoč posustajanju poremećaja opskrbnog lanca nakon pandemije, prekid poslovanja (31 posto) zadržat će svoj položaj druge najveće prijetnje u 2024. godini. Taj rezultat odražava međusobnu povezanost u sve nestabilnijem globalnom poslovnom okružju, kao i čvrsto oslanjanje na opskrbne lance za ključne proizvode ili usluge. Poboljšanje upravljanja kontinuitetom poslovanja, prepoznavanje uskih grla u opskrbnom lancu i razvoj alternativnih dobavljača za poduzeća su i dalje ključni prioriteti upravljanja rizikom u 2024. godini.

Prirodne katastrofe (26 posto) na 3. mjestu pokazuju jedan od najvećih pomaka, pomaknuvši se za tri mjesta. Godina iza nas bila je rekordna u nekoliko područja. Bila je to najtoplija godina od početka vođenja evidencije, dok su osigurani gubitci premašili 100 milijardi dolara četvrtu godinu zaredom, potaknuti dosad najvećim iznosom za štetu od 60 milijardi USD nastalu zbog jakih grmljavinskih oluja.

Diljem svijeta prirodne su katastrofe najveći rizik, među ostalim u Hrvatskoj, Grčkoj, Hong Kongu, Mađarskoj, Maleziji, Meksiku, Maroku, Sloveniji i Tajlandu, stoga ne čudi da su mnoge od tih zemalja pretrpjele neke od najznačajnijih događaja 2023. Godini. U Grčkoj je šumski požar u blizini grada Alexandroupolisa u kolovozu bio dosad najveći zabilježen u EU-u. U međuvremenu su se teške poplave u Sloveniji odrazile na jedan od najvećih događaja u opskrbnom lancu, uzrokujući kašnjenja u proizvodnji i nestašicu dijelova za europske proizvođače automobila.

Regionalne razlike i uzlazni i silazni trend rizika

Klimatske promjene (18 posto) na 7. mjestu možda ne mijenjaju svoj položaj na ljestvici iz godine u godinu, ali su među tri najveća poslovna rizika u zemljama kao što su Brazil, Grčka, Italija, Turska i Meksiko. Fizička šteta na korporativnoj imovini uzrokovana sve češćim i ozbiljnim ekstremnim vremenskim prilikama ključna je prijetnja.

Među najizloženijima su komunalni, energetski i industrijski sektor. Osim toga, očekuje se da će se rizici prelaska na energiju s nultom neto stopom emisija i rizici odgovornosti povećati u budućnosti kako poduzeća ulažu u nove, uglavnom neprovjerene tehnologije s niskim udjelom ugljika kako bi transformirale svoje poslovne modele.

S obzirom na trenutačne sukobe na Bliskom istoku i u Ukrajini te napetosti između Kine i SAD-a, ne iznenađuje da su politički rizici i nasilje (14 posto) skočili s 10. na 8. mjesto. Godina 2024. je izborna godina, u kojoj bi čak 50 posto svjetske populacije moglo izaći na birališta, uključujući Indiju, Rusiju, SAD i UK.

Nezadovoljstvo mogućim ishodima, zajedno s općom ekonomskom neizvjesnošću, visokim troškovima života i rastućim količinama dezinformacija potaknutim društvenim medijima, znači da se očekuje povećanje društvene polarizacije, što će izazvati više društvenih nemira u mnogim zemljama.

Međutim, postoji određena nada među ispitanicima Allianzova barometra rizika da bi u 2024. moglo doći do smirivanja divljih ekonomskih uspona i padova do kojih je došlo nakon šoka izazvanog bolešću COVID-19, što dovodi do pada makroekonomskih razvoja (19 posto) s 3. mjesta na 5. mjesto. Izgledi za gospodarski rast i dalje su slabi – nešto više od dva posto u 2024., prema Allianzovu istraživanju.

'Ali ovaj slabi rast nužno je zlo: visoke stope inflacije napokon će biti stvar prošlosti', kaže Ludovic Subran, Allianzov glavni ekonomist. 'To će središnjim bankama dati određeni prostor za manevriranje – niže kamatne stope izgledne su u drugoj polovici godine. Ni sekundu prekasno jer se od fiskalne politike ne mogu očekivati poticaji. Upozorenje je znatan broj izbora 2024. i rizik od daljnjih preokreta ovisno o određenim ishodima.'

U globalnom kontekstu, nedostatak kvalificirane radne snage (12 posto) smatra se nižim rizikom nego 2023., što je dovelo do njegova pada s 8. na 10. mjesto. Međutim, poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi, UK-u i Australiji svrstavaju ga u pet najvećih poslovnih rizika. Budući da je u mnogim zemljama diljem svijeta i dalje rekordno niska nezaposlenost, poduzeća žele popuniti više radnih mjesta nego što ima ljudi koji bi ih mogli popuniti. Smatra se da je IT stručnjake ili podatkovne stručnjake najteže pronaći, što ovo pitanje čini ključnim aspektom u borbi protiv kiberkriminala.