Osim pametnih telefona, litij-ionske baterije koriste laptopi i drugi elektronski uređaji, ali i sve veći broj automobila i zrakoplova. Tijekom zadnjih nekoliko godina zabilježeno je više incidenata zbog kojih raste zabrinutost oko njihove sigurnosti.

Boeing je, primjerice, lani privremeno prizemljio flotu svojim megazrakoplova 787 Dreamliner nakon što su se baterije na dva aviona zapalile. Još se ne zna kako je točno do toga došlo. Sony je 2006. povukao milijune baterija nakon što su zapalile desetak već kupljenih laptopa. Uzrok požara navodno su bila sićušna onečišćenja metala tijekom proizvodnje, zbog čega je dolazilo do kratkog spoja.

Tipična litij-ionska baterija sastoji se od dvije tijesno pakirane elektrode - anode od ugljika i kadote od litij metal-oksida - s ultratankim i vrlo poroznim slojem polimera koji ih razdvaja. Ako je taj sloj oštećen, može doći do kratkog spoja, koji će zapaliti otopinu elektrolita koja provodi ione litija.

U Stanfordu rade na razvoju pametnog separatora, koji će otkriti moguću prijetnju prije no što se ona realizira. Koriste nanosloj bakra s jedne strane polimerskog separatora kao novu elektrodu, na pola puta između anode i katode. Funkcionira kao senzor pomoću kojeg je moguće izmjeriti razliku u voltaži između anode i separatora.

Uspiju li ga potpuno razviti, mobitel će nas obavještavati kad je vrijeme za zamjenu baterije prije no što ona postane opasna. Osim za litij-ionske, mogao bi biti korišten i u cinčanim, aluminijskim i drugim metalnim baterijama.

Pametna baterija može 'prepoznati' probleme u redovnom funkcioniranju, no ne i oštećenja tijekom sudara i drugih sličnih situacija.

Izvor:Phys.org