Poplave koje posljednjih dana odnose živote i uzrokuju goleme štete u središnjoj Europi najava su vlažnije budućnosti na sjeveru, a sušnije na jugu koju će starom kontinentu donijeti klimatske promjene, upozoravaju stručnjaci
U Passau u Njemačkoj ovih su dana izmjerene najviše razine voda od 1501. godine. Poplave se polako povlače iz Praga, međutim, u Dresdenu se očekuje da bi s dolaskom vodenog vala vodostaj Elbe mogao premašiti prosjek za oko pet metara. U Austriji je ovo bilo najvlažnije proljeće od 1858. pa je tlo natopljeno. Kada su potom početkom lipnja u dva dana pale prosječne dvomjesečne količine oborina, zemlja ih jednostavno nije mogla upiti.
Stéphane Isoard iz European Environment Agency (EEA) u Kopenhagenu kaže da je možda prerano za obilne padaline optužiti klimatske promjene, no smatra da se svakako može reći da su one barem djelomično odgovorne. Dio krivnje, kaže, trebaju prihvatiti i vlasti koje provode nedovoljno promišljenu urbanizaciju i betonizaciju. 'Izgrađujemo i urbaniziramo tlo pa voda teže ulazi u njega', kaže Isoard i upozorava da se Europa mora pripremiti na vlažniju budućnost.
EEA smatra da bi se u nekim područjima trebale izgraditi brane nalik na one kojima se London štiti od visokih vodostaja Temze, dok bi se druga trebala prepustiti prirodnim plavljenjima i močvarama. Mađarska i Rumunjska već su pokrenule projekte koji su omogućili izlijevanje Dunava u rukavce i močvarna područja. Takvi zeleni krajevi mogu primiti velike količine voda i ublažiti poplave u urbanim sredinama.
EEA ističe da se posljedice klimatskih promjena već osjećaju širom Europe. Čak i kada bi sadašnji napori da se ograniče emisije stakleničkih plinova uspjeli, posljedice zagrijavanja poput vremenskih ekstrema – oluja, poplava, suša, toplinskih udara i sl, još će se desetljećima osjećati. Prosječne temperature u Europi su porasle, a s njima se promijenila razdioba padalina. U sjevernim krajevima gdje uzrokuju poplave one su porasle, a u južnima gdje je najviše poljoprivrede, kiša je manje, a suša više.
Kako se pripremiti?
Agencija u svojem novom izviješću preporučuje različita rješenja koja svrstava u tri kategorije: 'sivu', koja uključuje tehnološke i inženjerske projekte kao što su brane i nasipi; 'zelenu', koja podrazumijeva projekte koji se temelje na prilagodbi ekosustava kao što je primjerice promjena metoda obrade zemlje i vrsta usjeva; te 'meke' mjere kao što su promjene u zakonodavstvu i sustavima pravovremene uzbune na opasnosti (primjerice za požare). Ovi projekti predstavljat će prilične troškove no dugoročno bi trebali osigurati mnogo veće uštede.
Autori kao primjer ističu Dunavski sliv čiji su dijelovi vraćeni u prirodno stanje za što je utrošeno oko 184 milijuna eura. No ovi bi zahvati trebali pružiti zaštitu od poplava koje su samo u 2005. uzrokovale štete u iznosu od oko 400 milijuna eura.
U Hrvatskoj su učestalije poplave, ali još više suše
Prošlogodišnja studija 'Procjena ranjivosti od klimatskih promjena Republike Hrvatske' pokazala je da se gotovo četvrtina hrvatskoga gospodarstva temelji na sektorima koji su osjetljivi na klimatske promjene i ekstremne vremenske uvjete, što uključuje i poljoprivredu i turizam koji godišnje donose oko 9,23 milijarde eura.
Hrvatski hidrolog Borivoj Terek iz Državnog hidrometeorološkog zavoda kaže da bi u Hrvatskoj s promjenom klime moglo biti više i jednih i drugih ekstrema – i više poplava na proljeće i više suša na ljeto.
'Prema postojećim klimatskim modelima naše će područje biti podložnije sušama. No kako bi svih ekstrema moglo biti više, ne treba isključiti ni poplave', kaže Terek i dodaje: 'Izgleda da se stvarno nešto događa s klimom. Mi u struci imamo tzv. statistike povrata određenih razina voda. Primjećujemo da se povratni periodi skraćuju. Poplave se javljaju znatno češće. Primjerice, na Dunavu smo imali visoke razine 2004., pa zatim 2006. i ponovno sada.
Njegov kolega iz DHMZ-a, klimatolog Krešo Pandžić, kaže da se u nekim krajevima naše zemlje posljednjih desetak godina bilježe i intenzivnije suše. 'Prije su se one u prosjeku događale svakih pet godina, a u novije vrijeme svake dvije. Istovremeno imamo i obilnije oborine i poplave. U jugoistočnoj Europi uglavnom se očekuje ljetno smanjenje oborina i istovremeni porast temperatura, a time i isparavanja. Stoga se mogu očekivati nestašice vode i suše. Ako iz Alpa nestane snijeg ili se njegove količine smanje, past će i vodostaj Drave koja najveći protok ima tijekom ljeta. Kada bi ta voda u idućih 50 godina izostala, mogao bi se pojaviti veliki manjak vode posvuda uz Dravu', objasnio je Pandžić.
