Do ovog zaključka znanstvenici su došli nakon što je vozilo američke svemirske agencije uspješno obavilo bušenje i analizu tla u području koje je nekada najvjerojatnije bilo dno Marsovog jezera.

'Otkrili smo nastanjiv okoliš', rekao je John Grotzinger, jedan od vodećih znanstvenika misije Curiosity i dodao: 'Voda koja se ovdje nalazila bila je tako dobra i pogodna za život da bi je ljudi, da su tada bili na planetu, mogli piti.'

Otkriće se djelomično temelji na pronalasku gline, sulfatnih minerala i drugih minerala ključnih za život u prahu uzorka stijene koja je nazvana prema pokojnom menadžeru misije Johnu Kleinu. Oba materijala formiraju se samo u vodi i to u onoj koja ima malo kiselina opasnih po život.

Na konferenciji za novinare u NASA-inom sjedištu u Washingtonu znanstvenici su također objavili da su u uzorcima otkrili neke jednostavne organske tvari. Još uvijek nije jasno jesu li one uistinu marsovskog podrijetla ili su onamo stigle sa Zemlje, međutim, pred roverom je još 17 mjeseci istraživanja pa će biti dovoljno prilike da se pronađe odgovor na ovo pitanje.

Istraživanja Marsova laboratorija trenutno su obustavljena zbog greške u računalu koju su najvjerojatnije izazvale moćne kozmičke zrake, no stručnjaci očekuju da će problem biti riješen do kraja tjedna.

Bez obzira na to je li Mars ikada imao život, na njemu je moralo biti organskih tvari koje su ondje stigle na kometima i asteroidima. No otkrivanje mjesta na kojima su se one očuvale je mnogo zahtjevniji posao od pronalaženja niša i kemikalija koje su mogle podržavati život.