U svojem eksperimentu, predstavljenom u uglednom časopisu Nature, istraživači iz Harvard Medical School regenerirali su tijela ostarjelih i onemoćalih miševa. Njihovo iznenađujuće otkriće ulijeva nadu da bi se sličnom tehnikom moglo barem usporiti starenje ljudi.

Terapija bi mogla imati značajan utjecaj na opće stanje zdravlja ljudi jer bi sprečavala pojavu tzv. staračkih bolesti poput demencije, srčanih i moždanih udara te povećavala kvalitetu života sve starijeg stanovništva u svijetu.

'Ono što smo zabilježili u ovom eksperimentu sa životinjama nije bilo usporavanje ili stabiliziranje procesa starenja, već njegovo nevjerojatno obrtanje, a to nismo očekivali', rekao je voditelj istraživanja Ronald DePinho

'Metoda bi trebala omogućiti jačanje potencijala obnavljanja organa kod starijih i time povećanje kvalitete života. Hoće li ona produžiti život, pitanje je na koje za sada ne možemo odgovoriti.'

Proces starenja još nije dobro razjašnjen, međutim znanstvenici znaju da ga uzrokuje više čimbenika. Visoko reaktivne čestice poznate kao slobodni radikali prirodno se stvaraju u tijelu i izazivaju oštećenja stanica, a starenju pridonose i pušenje, ultraljubičasto zračenje i drugi utjecaji okoliša.

No tim s Harvarda usredotočio se na proces koji je poznat kao skraćivanje telomera. Većina stanica u tijelu sadrži 23 para kromosoma - nositelja DNA. Na krajevima svakog od njih nalazi se zaštitna kapa koja se naziva telomer. Svaki put kada se stanica podijeli, telomeri se skraćuju, sve dok konačno ne prestanu djelovati, a stanica odumre ili upadne u tzv. suspendirano stanje. Prilikom dijeljenja stanica enzimi koji kopiraju koromosome i njihovu DNA ne mogu proces nastaviti sve do krajeva kromosoma. Kada bi se stanice dijelile bez telomera izgubile bi te završetke i bitne informacije koje oni sadrže. Telomeri stoga djeluju kao svojevrsne zaštitne kape kromosma. Prilikom dijeljenja stanica enzimi koji kopiraju koromosome i njihovu DNA ne mogu proces nastaviti sve do krajeva kromosoma. Kada bi se stanice dijelile bez telomera izgubile bi te završetke i bitne informacije koje oni sadrže. Telomeri stoga djeluju kao svojevrsne zaštitne kape kromosma.

Stručnjaci s Harvarda uzgojili su genetski modificirane miševe kojima je nedostajao enzim telomeraza koji zaustavlja skraćivanje telomera. Bez tog enzima miševi su prerano ostarjeli i počeli pokazivati karakteristične simptome starenja kao što su slabljenje osjeta mirisa, smanjivanje mozga, neplodnost i oštećenja probavnog sustava. No kada su DePinho i njegovi kolege miševima dali injekcije koje su aktivirale stvaranje enzima, oštećeno tkivo je ozdravilo i pomladilo se.

'Ove su životinje bile jako ostarjele, ali nakon mjesec dana terapije značajno su se oporavile, čak su im se u mozgu ponovno počeli stvarati neuroni', rekao je DePinho.