Rak nazvan Anomalocaris, što znači neobičan škamp, prvi je poznati predator. Bio je dug između 90 i 200 cm i bio je najveća životinja kambrijskih mora. Imao je snažne pipke koji su mu omogućavali da uhvati plijen i privuče ga ustima. Nije imao noge pa se pretpostavlja da je plivao u otvorenim vodama.

No to otvara pitanje: kako je nalazio plijen? Znanstvenici su i ranije znali da je imao oči, međutim svi dosad pronađeni fosili bili su u previše lošem stanju da bi se utvrdilo koliko dobro je vidio.

U novom istraživanju John Paterson s University of New England u Armidaleu u Australiji i njegovi kolege otkrili su izuzetno dobro očuvane ostatke očiju stare 515 milijuna godina na otoku Kangaroo uz južne obale Australije.

'Anomalocaris je imao izuzetno dobar vid, jednak kao u većine kukaca i rakova ili čak bolji od njih', rekao je Paterson.

Oči su mu bile postavljene na pipcima glave i svako je bilo promjera između dva i tri centimetra – veličine maslina. Bile su prekrivene lećama promjera od 70 do 110 mikrometara, što znači da ih je svako imalo najmanje 16.000.

'Vrlo suvremene životinje, osobito artropodi, imaju tako sofisticirane oči', objasnio je Paterson. Primjerice, kućna muha ima samo 3.000 leća. Jedini koji se danas mogu usporediti s drevnim rakom zapravo su vilini konjici koji imaju do 28.000 leća.

Znanstvenici pretpostavljaju da je Anomalocaris morao imati i dovoljno razvijen mozak koji je bio neophodan za korištenje tako složenih očiju. Molekularne analize pokazale su da su ključne živčane strukture karakteristične za ljudski mozak postojale već kod ranih složenih organizama prije 600 milijuna godina, dugo prije velikog strašnog škampa.

Još nije jasno čime se Anomalocaris hranio. Neki tragovi ugriza na trilobitima mogli bi biti njegovo djelo. No znanstvenici ipak misle da su njegova usta bila više prilagođena mekšem plijenu. Bio je oklopljen tankim vanjskim kosturom, egzoskeletom.