Ako ste ikad imali osjećaj da na internetu razgovarate s botovima, a ne ljudima, te da su objave i reakcije na društvenim mrežama beživotna petlja robotskih objava i reakcija, niste sami. Sve je to dio 'teorije mrtvog interneta', prema kojoj je bogat online svijet koji poznajemo i volimo postupno zamijenjen automatiziranim botovima, algoritmima i manipuliranim sadržajem - bez ikakvih tragova ljudske interakcije.

U slučaju da ste barem malo upoznati s društvenim medijima i drugim internetskim forumima, vjerojatno ste primijetili porast generičkih objava koji preplavljuju odgovore na bilo koju objavu. Obično su kratke, ne upućuju na stvarnu objavu i dolaze u tisućama.

Teorija mrtvog interneta sugerira da veliku većinu ovih odgovora daju botovi koji koriste AI. Također, samu objavu možda je stvorio bot, a često se radi o slikama generiranima umjetnom inteligencijom kojima se privlači pažnja ili objavljuje nešto provokativno.

Ideja da je internet mrtav nije ništa novo - o njoj se raspravlja već deset godina i priča kruži najmanje desetljeće - a razgovor na forumu Agora Road's Macintosh Cafe iz 2021. pomogao je sažeti kako se osjećaju mnogi korisnici. Internet kakav smo poznavali već je nestao, zamijenjen beskrajnim algoritmima koji poslužuju sve suženiji spektar sadržaja, dizajniran od AI-ja za AI.

Teorija mrtvog interneta dijeli se na tri glavne pretpostavke.

Prva argumentira da aktivnost botova i automatizirani sadržaj dominiraju internetom, a većina interakcija, objava i sadržaja dolazi od botova i AI alata, kao što je ChatGPT.

Druga nalaže da online diskurs diktiraju i reguliraju algoritamsko upravljanje i manipulacija, uz botove i sadržaj generiran umjetnom inteligencijom koji određuju javno mnijenje (istovremeno potiskujući sadržaj koji su stvorili ljudi).

Treća je da se sadržaj koji su izradili ljudi aktivno potiskuje u korist onog generiranog robotima i umjetnom inteligencijom (nadovezujući se na drugu pretpostavku).

Rezultat je opće nepovjerenje u internet, društvene medije i smjer javnog diskursa na najpopularnijim platformama, što tjera korisnike da dopuste botovima, kojima upravlja AI, da kontroliraju razgovor.

Je li internet zbilja mrtav?

Izvješće Imperve iz 2024. kaže da skoro 50 posto sveukupnog internetskog prometa dolazi iz izvora koje nisu stvorili ljudi. Nadalje, 'loši botovi' danas proizvode skoro trećinu sveukupnog internetskog prometa. I da, postoje dobri i loši botovi. Riječ je o vrlo upečatljivom izvješću koje oslikava današnji internet, a koji se sve brže kreće u jednom smjeru. Direktive nekih internetskih stranica tome definitivno ne pomažu.

Naprimjer, shema Elona Muska s verifikacijama na X-u obećava da će provjerenim korisnicima dati dio prihoda od oglasa. Dakle najlakši način da računi potaknu angažman su spam botovi (isti botovi za koje je Musk tvrdio da ubijaju Twitter prije nego što ga je preuzeo) povezani s generativnim AI alatima kao što je ChatGPT. Oni odgovaraju na viralne postove i oznake koje su trenutno popularne, zagađujući teme besmislicama.

Sam internet nije mrtav. Strukturno je jak. Međutim teorija da je mrtav ilustrira gdje se on točno nalazi: krajolikom dominira stalan angažman, izložen je hipersadržaju, a odgovorima na pretraživanje dominiraju SEO manipulacije i algoritmi koji ne pružaju sadržaje što ih ljudi zapravo žele.

Internet je zaista bio bolji prije enormne komercijalizacije koja mu je nametnuta tijekom godina. Ona je svaku uslugu natjerala da postane općenitija i komercijalno isplativija, ubijajući zajednice tijekom tog procesa, tvrdi Makeuseof. Druga strana novčića je to da web mjesta izgrađena na oglašavanju korisnika ne žele priznati da su njihov broj i angažman sve manji. Umjesto toga im je jedino bitno da botovi povećavaju bilo koju razinu aktivnosti kako bi zadržali statistiku i zaradili na oglašavanju.

Sam po sebi, internet možda nije mrtav, ali apsolutno juri prema stanju u kojem će na njemu postojati samo sadržaj generiran AI-jem i napravljen za botove, konzumirat će ga roboti, a postavljati generativna umjetna inteligencija.