Nešto bolje stoje Facebook i Instagram, koji su trenutno pod europskom istragom
Youtube i X često su propustili poduzeti mjere u vezi s dezinformacijama uoči izbora u Europskoj uniji, pokazuje analiza više od 1.300 objava na platformama u 26 država-članica Unije.
Izvješće šest godina stare španjolske organizacije za provjeru činjenica Maldita.es analizira kako je pet vrlo velikih internetskih platformi - Facebook, Instagram, TikTok, X i Youtube - raskrinkalo dezinformacije diljem kontinenta uoči europskih izbora.
Analizirane objave prikupile su organizacije za provjeru činjenica uključene u projekt Elections24Check tijekom četiri mjeseca uoči izbora, uključujući 6. lipnja, prvi dan glasovanja.
Tri četvrtine spornog sadržaja bez reakcije
YouTube je dobio najlošiju ocjenu jer nije poduzeo nikakve vidljive radnje u vezi sa 75 posto dezinformativnog sadržaja, a u 80 posto slučajeva kad su nešto poduzeli sadržaj je registrirao ploču s generičkim informacijama ili označio izvor videa kao državni medij, ne nudeći nikakvo objašnjenje zašto je sadržaj sam po sebi bio lažan.
Neki od tih videa dosegli su 500 tisuća pregleda.
Glasnogovornik YouTubea rekao je za Euronews kako tvrtka ima 'striktnu politiku o štetnim dezinformacijama, na čijem rigoroznom provođenju timovi rade danonoćno, uključujući i tijekom izbornog razdoblja u Uniji'. 'Također smo povezali birače diljem Unije s vjerodostojnim izvorima vijesti i informacija putem našeg sustava preporuka', dodao je.
Slično tome, platforma društvenih medija X nije poduzela nikakve vidljive radnje u 70 posto slučajeva, dok su bilješke zajednice s objašnjenjima bile su vidljive u samo 15 posto objava koje su već označili europski neovisni provjerivači činjenica.
Među 20 najviralnijih razotkrivenih objava na koje platforme nisu reagirale, 18 ih je bilo na X-u, s više od 1,5 milijuna pregleda za svaku od njih.
Migranti na meti
Platforme su ukupno poduzele najmanje radnji u vezi s objavama s dezinformacijama koje su bile usmjerene na migrante (u 57 posto slučajeva nisu poduzete nikakve radnje) te na integritet izbora (56 posto).
I YouTube i TikTok imali su stopu odgovora od nula posto za dezinformacije usmjerene na migrante.
Velike internetske platforme zakonski su obvezne poduzeti mjere za borbu protiv dezinformacija prema Zakonu o digitalnim uslugama, primjerice putem označavanja ili uklanjanja sadržaja.
U prosincu 2023. Europska komisija započela je istragu o tome kako X upravlja rizicima, moderiranjem sadržaja, zavaravajućim korisničkim sučeljima, transparentnošću oglašavanja i pristupom podacima za istraživače.
Dodavanje konteksta
Prema izvješću, platforma za dijeljenje videa TikTok uspjela je poduzeti vidljive mjere u vezi sa 40 posto objava koje sadrže dezinformacije. Za Instagram taj broj iznosi 70, a za Facebook 88 posto.
Većinu Facebookovih radnji u vezi s dezinformacijama činile su oznake za provjeru činjenica koje su zadržavale izvorni sadržaj na mreži i bile su usmjerene na dodavanje konteksta (77 posto). Najčešća radnja TikToka protiv tih sadržaja bila je njihovo uklanjanje (32 posto).
Platforme tvrtke Meta - Facebook i Instagram - također su podložne europskoj istrazi koja je u tijeku. Europska komisija strahuje zbog rizika od upliva ruskih mreža, kao i da im nedostaju pravi alati za rješavanje lažnog oglašavanja i političkog sadržaja.
TikTokova matična tvrtka ByteDance također je pod istragom. Pod povećalom su zaštita maloljetnika, transparentnost oglašavanja, pristup podacima za istraživače, kao i upravljanje rizikom dizajna koji izaziva ovisnost i štetnog sadržaja.