S druge strane, važno je biti svjestan da izlaganje jakom ljetnom suncu, bogatom ultraljubičastim zrakama, značajno povećava opasnost od raka kože, melanoma, od kojeg u Hrvatskoj svake godine umire oko 60 muškaraca te oko 90 žena. Naime, UV zrake oštećuju DNA i tako uzrokuju stvaranje tumora.

Kada je sunce visoko, dakle oko podneva, UV zračenje je najintenzivnije jer zrake prolaze kraći put kroz atmosferu i time kroz manje područje apsorpcijskih tvari. Razina štetnog UVB zračenja u velikoj mjeri ovisi o količini ozona u atmosferi koji ga apsorbira, a on je u posljednjih nekoliko desetljeća znatno prorijeđen. Kreme za sunčanje uglavnom sadrže UVB filtre, međutim oni nisu dovoljni za zaštitu kože od mogućeg razvoja raka, jer ne djeluju na UVA zračenje, pa treba potražiti proizvode koji imaju sve potrebne sastojke. Oni su, nažalost, prilično rijetki. Važno je također znati da voda štiti tijelo od pregrijavanja, ali ne i od UV zraka jer ih oko 95% može prodrijeti u površinske razine, a oko 50% i do dubine od tri metra.

Kada sunčanje postaje kuhanje na suncu?

Izlaganje jakom suncu može uzrokovati i pregrijavanje tijela i sunčanicu. Organizam regulira temperaturu radom krvožilnog sustava i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije, za vrijeme velikih vrućina kroz kožu protječe veća količina krvi. Dio tekućine iz krvi se izlučuje i isparava, čime se ona hladi.

Budući da organizam usmjerava više krvi u kožu na hlađenje, mogući su problemi s tlakom, jer u ostatku organizma nastaje manjak krvi. Osim toga, ritam srca se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo i procirkuliralo tijelom.

Koristeći krv kao rashladnu tekućinu, tijelo štiti najvažnije organe kao što je mozak. Ukoliko glavu nesmotreno izlažemo suncu, temperatura u njoj će se povećati. Tijelo će pokušati rashladiti mozak, tako što će nastojati što više hladne krvi usmjeriti u glavu. Zbog toga se žilice u mozgu šire, a s njima bubri i mozak. Rezultat je vrlo sličan potresu mozga. Ozbiljni slučajevi sunčanice mogu završiti dugotrajnom nesvjesticom, pa i komatoznim stanjem te smrću.

Jedan grubi proračun može dobro ilustrirati koliko energije naše tijelo prima za ljetnih vrućina. Za ljetnog dana na površinu Zemlje po četvornom metru u prosjeku stiže oko 600 vata u sat vremena. Budući da je ukupna površina kože odraslog čovjeka oko dva četvorna metra, možemo računati da je jedan metar izložen suncu. 600 vatsati, koliko stiže na tu površinu, jest količina energije kojom se više od šest litara vode može od sobne temperature zagrijati na 100 stupnjeva Celzija!  Uzmite u obzir da je ovaj izračun vrlo odmjeren jer se temelji na prosječnim količinama energije koje na tlo dolaze tijekom osam sati u danu, a ne kada je sunce u zenitu. Pravo kuhanje, zar ne?