Ekskluzivne ugovore s velikim proizvođačima sadržaja na kojima se obučava umjetnu inteligenciju Satya Nadella smatra problematičnima
Dok je svjedočio tijekom suđenja Googleu, u prvom velikom antimonopolskom slučaju pokrenutom u Sjedinjenim Državama od tužbe protiv Microsofta 1998. godine, glavni izvršni direktor Microsofta Satya Nadella rekao je kako se tehnološki divovi natječu za ogromne količine sadržaja potrebnog za treniranje umjetne inteligencije.
Požalio se da Google zaključava pristup tom sadržaju skupim i ekskluzivnim ugovorima s izdavačima.
Nadella je naveo kako ga napori tehnoloških divova u izgradnji biblioteka sadržaja za obuku velikih jezičnih modela podsjećaju na rane faze distribucijskih poslova. Ugovori o distribuciji srž su antimonopolske borbe Ministarstva pravosuđa SAD-a protiv Googlea.
Američka vlada tvrdi kako Google, s nekih 90 posto tržišta pretraživanja, nezakonito plaća 10 milijardi američkih dolara godišnje proizvođačima pametnih telefona poput Applea i bežičnim operaterima kao što je AT&T i drugima kako bi njihovu tražilicu postavili kao zadanu na svojim uređajima.
Problematični ugovori
Nadella je rekao da je za izgradnju umjetne inteligencije potrebna računalna snaga (odnosno, web poslužitelji) i podaci za obuku softvera. Što se web poslužitelja tiče, dodao je, Microsoft će rado uložiti u izgradnju infrastrukture.
Ali, to što bi druge tvrtke mogle zaključiti ekskluzivne ugovore s velikim proizvođačima sadržaja smatra problematičnim. Nije pritom imenovao Google, niti bilo koga drugog. Nadella je također svjedočio kako je Microsoft nastojao svoju tražilicu Bing učiniti zadanom na Appleovim pametnim telefonima, ali je bio odbijen.
John Schmidtlein, Googleov glavni odvjetnik, istaknuo je kako je - čak i kad je Microsoft uspio postaviti Bing kao početnu tražilicu na pojedinim uređajima (primjerice, BlackBerry i Nokia 2011. godine) - to za posljedicu imalo isti ishod: ljudi bi uglavnom nastavili koristiti Googleovu tražilicu.
Schmidtlein je tvrdio da je Microsoft napravio niz strateških pogrešaka zbog kojih Bing ne može doći do većeg tržišnog udjela, uključujući izostanak ulaganja u servere i inženjere koji bi poboljšali tu tražilicu, kao i to što nisu uspjeli vidjeti što donosi mobilna revolucija.
Zašto bi Apple koristio Bing?
Nadella je priznao kako na prijenosnim računalima, od kojih većina koristi Microsoftove operativne sustave, Bing je zadana tražilica i ima tržišni udio ispod 20 posto.
Sudac Amit Mehta, koji će odlučivati o slučaju, upitao je Nadellu zašto bi se Apple prebacio na Bing s obzirom na nižu kvalitetu Microsoftovog proizvoda.
Pitanje sugerira kako je Googleov argument - prema kojem je dominantan zbog svoje kvalitete, a ne zbog ilegalne aktivnosti - zainteresirao suca.
Nadella je postao glavni izvršni direktor Microsofta 2014., dugo nakon što se tehnološki div suočio s vlastitom saveznom antitrustovskom tužbom.
Taj sudski okršaj, koji je završio nagodbom 2001. godine, prisilila je Microsoft na prekid s nekim poslovnim praksama i otvorila vrata tvrtkama poput Googlea. Kako je Google, koji je osnovan 1998., postao vodeća tražilica u industriji, te su dvije tvrtke postale ljuti rivali.
Obje imaju preglednike, tražilice, usluge e-pošte i mnoštvo drugih preklapanja. Nedavno su postali suparnici u umjetnoj inteligenciji, pri čemu je Microsoft uložio velika sredstva u OpenAI, a Google je među ostalim ulagao u izgradnju chatbota Bard AI, piše Reuters.