Prvo izdanje ICQ-a svjetlo dana ugledalo je 15. studenog 1996., a u pitanju je bio vrlo spartanski program. Imao je jednostavnu svrhu - slanje tekstualnih poruka, a korisnici su se trebali spojiti kroz UDP 4000 port na icq.mirabilis.com poslužitelju.

Zvuk obavijesti milijunima starijih internauta ostao je u više no ugodnom sjećanju, a mnogima je upravo ICQ bio prvi program koji bi palili po podizanju sustava.

Svega godinu dana od otkrivanja prvog izdanja ICQ-a, u prosincu 1997. bile su dostupne aplikacije za Windows 3.1x, Windows 95, Windows NT i Macintosh platforme, a broj korisnika je eksplodirao za tada vrtoglavih pet milijuna. Štoviše, dnevno se servisom služilo 1,3 milijun korisnika, a u svakom trenutku bi ih bilo više od 300 tisuća online. Zvuče kao mizerni brojevi u dobu današnjih mreža koje broje milijarde korisnika, no valja imati na umu da je riječ o eri prije čak dva desetljeća - kada je internet bio vrlo, vrlo ograničenog karaktera.

Zahvaljujući nevjerojatnom rastu, mogućnosti ICQ-a su se počele proširivati. Bilo je moguće dostaviti poslanu poruku kada se netko pojavi online, vidjeti povijest razgovora, tražiti korisnike, slati mailove, grupirati kontakte i još mnogo toga. ICQ protokol je kombinirao značajke p2p i client-server arhitekture, a u začetku nije bilo nikakve enkripcije - što je danas gotovo nezamislivo. To se u konačnici pojavilo u četvrtom izdanju protokola, iako je već šesta generacija protokola (s ICQ-om 2000b) bila praktički potpuno prerađena. Pored još bolje enkripcije omogućila je pozivanje telefona, slanje pager i SMS poruka te traženje povezivanja s kontaktima.

Do 2001. godine, ICQ je skupio više od 100 milijuna korisnika i ušlo se u tzv. 'zlatno doba chata'. Tvrtka Mirabilis, koja je nastala oko ICQ-a i pripadajućih tehnologija (brojni protokoli), prodana je američkom divu AOL za 287 milijuna dolara.

2007. godine stigao je ICQ 6, uz sučelje napravljeno na posebnom XML/CSS engineu AOL-a, nazvanom Boxely. Stvar više nije napredovala kao u zlatno doba, a AOL je između 2007. i 2010. praktički napustio razvoj i održavanje. Tu je u igru uskočio Mail.Ru Group te nastavio razvoj do danas.

ICQ se nedugo nakon toga pojavio s mogućnosti integracije s Facebook, Twitter, Gmail, YouTube, Flickr računima - i naravno - Mail.Ru servisima. Od ožujka 2012. ICQ se više uopće službeno nije reklamirao i stvari su opet zvučale crno za ovaj prastari servis.

No, Rusi su bili zaposleni. 2014. godine stigle su potpuno nove aplikacije za različite platforme, (opet) novi protokoli, sučelje i sve ostalo. Upravo ove godine, u svibnju, ICQ je dobio end-to-end enkripciju glasovnih i video poziva, što je bio prvi takav uradak u svijetu messenger aplikacija, piše Dimitry O. Photo u tekstu na platformi Medium. Servis ICQ nije tek pionir u tom pogledu, već i u činjenici da su prvi messenger servis s integracijom neuralnih mreža omogućili obradu fotografija u jednom od mnoštva stilova. Štoviše, ICQ danas omogućuje i obradu video materijala na sličan način kao i fotografija - korištenjem neuralnih mreža (s manje poznatog servisa Artisto).

Od običnog alata za slanje poruka, ICQ sada donosi doslovno hrpu komunikacijskih mogućnosti. Bilo da je riječ o kratkim audio/video porukama, multimedijalnom sadržaju, ikonicama, naljepnicama, geolokaciji, bedževima, 2D i 3D maskama koje se mogu pojaviti na licima korisnika za vrijeme čavrljanja, prepoznavanju govora uz tehnologiju istu kao kod Appleove Siri - jasno je kako je ICQ danas nešto posve drugo.

U 20 godina postojanja, ovaj servis je doživio toliko izmjena da je teško nabrojati i one najbitnije, a kamoli one vezane uz protokole. No, jedno je jasno - u doba komunikacijskih servisa i društvenih mreža koje broje milijarde korisnika, ICQ se još uvijek drži, nadograđuje i osvježava. I premda je mjesečno aktivnih korisnika danas svega 11 milijuna, čini se kako je to dovoljno za Mail.Ru Group kako bi nastavili razvoj.