Voditelj Nacionalnog operativnog tijela za donošenje strategije prof. dr. Neven Budak za tportal je potvrdio da su informacije objavljene u nekim dnevnim listovima poput Jutarnjeg točne, istaknuvši da je ipak riječ o radnim dokumentima koji su izašli u javnost prije nego što su trebali biti javno prezentirani sredinom rujna kada je planiran početak javne rasprave.

Novu strategiju izradilo je 60-ak stručnjaka, a prema prvim informacijama dobila je pozitivne ocjene kako nastavnika tako i sindikata. Predviđa prilično velike promjene u sustavu obrazovanja koje bi mlade trebale bolje pripremiti za domaće i europsko tržište rada. No kako bi se provela trebat će osigurati brojne preduvjete. Primjerice trebat će omogućiti dodatne kvalifikacije nastavničkog kadra koji će morati dobiti odgovarajuće licence koje će se više puta kroz karijeru obnavljati. Dodatno će se obrazovati i ravnatelji i rektori koji će morati steći neke menadžerske vještine i znanja kojima danas ne raspolažu. U radu s djecom planira se snažnije uključivanje stručnjaka poput psihologa koji bi trebali omogućiti da nastava bude više individualizirana kako bi zadovoljila potrebe nadarenih ali i onih koji imaju poteškoća u učenju. Time bi se smanjila potreba za instrukcijama, ali povećala za dodatnim kadrovima. Produženje osnovnoškolskog obrazovanja na devet godina kao i osiguravanje cjelodnevnog boravka, koje traže mnogi roditelji, povećat će broj djece u školama pa će trebati osigurati dodatne prostore. Kada strategija bude prihvaćena, trebat će donijeti novi nacionalni kurikulum, a nakon njega i predmetne kurikulume.

Budak zbog toga predviđa da će za uvođenje strategije trebati najmanje dvije do tri godine.

Duže školovanje

U devetogodišnjoj osnovnoj školi produžila bi se razredna nastava sa četiri na pet godina, dok bi predmetna i dalje trajala četiri. Prvi razred upisivala bi djeca koja do 31. 8. nastavne godine navrše šest godina. Ako redovno završavaju školovanje učenici bi između 15. i 16. mogli upisivati srednje, a ne kao do sada sa 14. Između 19. i 20. upisivali bi fakultete što pak znači da bi bili stariji i zreliji za odabir svojih budućih zanimanja.

Objektivnije ocjenjivanje

Ocjenjivanje bi trebalo postati objektivnije jer će država centralizirati ispite iz određenih predmeta već za osnovne škole, a nastavnici će ih koristiti kao baze za kreiranje vlastitih. Znanje potrebno za određenu ocjenu bit će jasnije propisano pa će i to pridonijeti objektivnosti ocjenjivanja i smanjenju često spominjane inflacije odlikaša. Ocjene u razrednoj nastavi bit će opisne i brojčane, a u nastavnoj brojčane. Osim znanja vrednovat će se i aktivnosti na satu, razni projekti, terenska nastava, seminari i sl.

Digitalizacija svih škola

Do 2020. godine sve će škole morati imati kvalitetan pristup ineternetu kako bi njihovo poslovanje postalo transparentnije te kako bi se dobar dio gradiva koje se u njima obrađuje mogao naći online. Digitalizacija sustava trebala bi osigurati i bolje praćenje uspjeha i razvoja učenika.

Više gimnazijalaca

Udio gimnazijalaca u srednjoškolskom obrazovanju do 2020. trebao bi narasti na 40 posto, a gimnazije bi trebale dobiti veći broj izbornih predmeta. U strukovnim školama prva će tri razreda biti općeg smjera, a konačno stručno usmjerenje birat će se tek u četvrtom. Stručne škole trebalo bi centralizirati u većim gradskim središtima. Naime, Hrvatska trenutno ima oko 130 elektrotehničkih škola, a Nizozemska, s gotovo 17 milijuna stanovnika, samo sedam.

Veća kvaliteta

Bolje prilagođavanje potrebama tržišta rada trebalo bi osigurati i reguliranje kvota te povećanje kvalitete studijskih programa. Kvaliteta profesorskog kadra trebala bi se osigurati izradom standarda kadrovske strukture koji bi trebao definirati obaveze profesora u nastavnom i znanstvenom radu koje će biti uvjet za napredovanje u zvanju.

Sve navedeno na prvi pogled zvuči pozitivno, međutim, tek treba vidjeti kako će na predloženi radni materijal reagirati šira stručna javnost i akademska zajednica te ima li Hrvatska realne kapacitete za provođenje ove strategije.