Prema informacijama Amnesty Internationala (AI) u 2012. godini pogubljene su 682 osobe, dvije više nego u 2011. No istovremeno su prošle godine u 58 zemalja donesene 1.722 smrtne presude, dok ih je 2011. u 63 zemlje dosuđeno 1.923.

Tajnik najpoznatije svjetske organizacije za ljudska prava Salil Shetty kaže da povratak smrtnoj kazni zabilježen u nekim zemljama predstavlja veliko razočaranje, no ističe da svjetski trend ipak pokazuje da bi one uskoro mogle nestati.

'Tek svaka deseta zemlja svijeta danas izvršava pogubljenja. Njihovi se čelnici trebaju zapitati zašto još uvijek primjenjuju okrutne i nehumane kazne koje ostatak svijeta napušta', rekao je Shetty.

Najviše pogubljenja u 2012. izvršeno je u Kini, Iranu, Iraku, Saudijskoj Arabiji i Sjedinjenim Državama, tvrdi organizacija. Prošle godine izvršila ih je 21 zemlja, isto kao i 2011. no to je ipak značajan pad u odnosu na 2003. kada ih je izvršilo 28 zemalja.

Amnesty je izrazio zabrinutost zbog činjenice da su neke zemlje – Indija, Japan Pakistan i Gambija, nakon više godina ponovno uvele smrtnu kaznu. Broj pogubljenja u 2012. najviše se povećao u Iraku za najmanje 129 (pogledajte AI-jev video dolje).

Bjelorusija je jedina zemlja u Europi i središnjoj Aziji koja ih još uvijek provodi, dok je Latvija 2012. postala 97. zemlja koja ih je ukinula.

Pogubljenja će nestati kroz 10-ak godina?

Američki pravni stručnjaci i aktivisti za ljudska prava predvidjeli su krajem prošle godine da bi smrtna kazna kao sredstvo kažnjavanja u cijelom svijetu mogla nestati do 2026. godine, ako se sadašnji trendovi nastavi. Javnost se sve više okreće protiv smrtne kazne čak i u autoritarnim državama poput Kine. U SAD-u se broj pogubljenja u posljednjih deset godina smanjio s oko 100 na 50-ak godišnje.

Skoro nestajanje smrtne kazne najavio je i harvardski profesor psihologije Steven Pinker, prvo u svojoj knjizi 'The Better Angels Of Our Nature: How Violence Has Declined', a potom nedavno i na twitteru. U svojem bestseleru Pinker među ostalim ističe da su se još u 18. stoljeću u Velikoj Britaniji čak 222 'zločina' kažnjavala smrtnom kaznom – od krivolova, preko džeparenja do druženja s Romima.

Smrtna kazna nije učinkovita

Jedno američko istraživanje iz 2009. godine objavljeno u online časopisu Phys.org pokazalo je da većina vodećih kriminologa u toj zemlji sumnja u učinkovitost smrtne kazne. Čak 87 posto ispitanih stručnjaka izjavilo je da ne vjeruje da ona smanjuje broj ubojstava, a velika većina smatra da nije bolje rješenje od dugotrajne zatvorske kazne.

'Ovi podaci pokazuju da odvraćanje od zločina, koje se u mnogim krugovima smatra najvećim opravdanjem za smrtnu kaznu, pada u vodu kada ga pobliže istraže ljudi koji su najkvalificiraniji da ga ispituju i vredniju', rekao je profesor Michael Radelet, čelnik odsjeka za sociologiju na University of Colorado u Boulderu i dodao: 'Svako opravdanje za smrtnu kaznu blijedi kada se usporedi s nedostacima kao što su visoki troškovi, samovoljnost, pogubljenja nevinih i trošenja resursa koji bi se mogli upotrijebiti za učinkovitije načine smanjivanja zločina te pomaganja žrtvama.'