Laura Mickes i njen tim na Sveučilištu Warwick uzeli su 200 statusa s Facebooka i očistili ih od konteksta. Isto su napravili s 200 ulomaka iz knjiga, pa sve skupa stavili ispred 32 ispitanika.

Statusi i ulomci pokazani su im kratko na ekranu, a oni su trebali reći jesu li tijekom eksperimenta bili ponavljani ili ne.

Pokazalo se kako su ispitanici 1,5 puta češće zapamtili statuse nego ulomke. Kad su napravili sličan eksperiment, zamijenivši ulomke iz knjiga fotografijama, rezultat je bio još ekstremniji - statuse su pamtili 2,5 češće nego lica.

Razlika je sličnog reda veličine kao i ona između ljudi koji pate od amnezije i ljudi sa zdravim pamćenjem, piše Wired

To, naravno, ne znači da statusi i tvitovi nude nezaboravnije iskustvo od čitanja 'Rata i mira'. Mickes kaže kako je za eksperiment ključan bio jezik koji ljudi koriste. Ukratko rečeno, kako pišu statuse, tako ih ostavljaju u puno razbarušenijem izdanju nego što je to slučaj s knjigama.

Što se lako i brzo stvori, to se također lako i pamti. Mickes smatra kako bi to otkriće moglo biti korisno za izradu obrazovnih alata, kao i u komunikaciji i oglašavanju.