Kad je 1980. izlistan na burzi, Apple je vrijedio 1,8 milijardi dolara. No samo nekoliko godina poslije, ova je jabuka bila prilično trula. Ni Apple III niti Lisa nisu postati komercijalni hitovi. Onda je 1983. Jobs zaposlio Johna Sculleyja. Tadašnjeg izvršnog direktora Pepsija pridobio je legendarnom rečenicom: 'Želiš li prodavati zašećerenu vodu do kraja života Ili ćeš doći k meni i promijeniti svijet?'

I tako je Sculley postao izvršni direktor Applea i ubrzo počeo izguravati Jobsa. Kako mu je slabio utjecaj Jobs je sve više razmišljao o novoj kompaniji u koju bi prebacio i petoricu Appleovih zaposlenika. I tu je puklo. Jobs je 1985. otišao iz Applea i pokrenuo novu tvrtku NeXT.

Jobs je htio graditi računala za sveučilišta i istraživače. Bio je toliko uvjeren u svoju viziju da je na nju utrošio 12 milijuna dolara vlastitog novca. I tako je 1988. NeXT složio svoje prvo računalo. Bio je to moćan stroj, dizajnerski nalik današnjem Appleu. Ali i vraški skup. Dok su se druga računala mogla nabaviti i za manje od tisuću dolara, NeXT-ovo računalo koštalo je 6500 dolara. U osnovnoj, ogoljenoj verziji.

U prosvjeti se ne vrti velik novac, a profesori i studenti već su se naviknuli raditi na starim kramama, pa se NeXT slabo prodavao. Do 1993. Jobs je potpuno prestao razvijati hardver i pažnju usmjerio na pravu inovaciju: softver.

Operativni sustav za NeXT računala zvao se NeXTSTEP. Izgrađen je na UNIX-u, operativnom sustavu iz šezdesetih. Korištenje UNIX-a kao baze donijelo je NeXTSTEP-u nekoliko ključnih prednosti u odnosu na Mac OS, što je pak rezultiralo postojanijim sustavom koji se rijetko ruši. Koristili su i programske alate poput Interface Buildera koji su stvaranje programa učinili mnogo intuitivnijim.

Program se svidio mnogima pa su ga programeri iskoristili za razvoj danas legendarnih igara Quake i Doom. Obožavao ga je i Tim Berners-Lee, čovjek koji je izradio prvi internetski pretraživač na NeXT računalu.

No prodaja softvera nije bila dovoljna da održi NeXT na životu i tu se Apple vratio u priču. Tvrtka je pod Sculleyem u međuvremenu razvila nekoliko neuspjelih proizvoda poput Newton MessagePada, a do 1993. profit im se srozao za 84 posto. Sculley je digao ruke od Applea, ili je bilo obrnuto, a nakon uspjeha Windowsa NT i Windowsa 95, činilo se da je Mac OS postao mrtav informatički kanal. I tada se direktor Applea Gil Amelio okrenuo NeXT-u.

Jer, ispravno je zaključio Amelio, Apple bi s NeXT-om napokon mogao imati napredan operativni sustav, ravnopravan Windowsima. Godine 1997. Apple je kupio NeXT za 429 milijuna dolara. Iste godine Steve Jobs se vratio se u matičnu kompaniju, da kasnije ponovno postao izvršnim direktorom.

Apple se tako domogao operativnog sustava NeXTSTEP kojim je zamijenio svoj Mac OS, verziju 8, i tako NeXT-ov softver iskombinirao s Appleovim hardverom. Tvrtka je počela razvijati OS X u koji su integrirane sve glavne značajke NeXTSTEP-a: od docka do aplikacije za poštu. Korišten je i isti programski jezik, Objective-C, kao i alat za izgradnju sučelja.

OS X se pojavio 2001. godine; bio je to prozor kroz koji se nazirala budućnost Maca. Aqua sučelje radikalno je promijenilo dizajn, a u Finder su uvedene stvari poput System Preferencesa i stupčanog prikaza. U početku je doduše bio spor i imao je problema sa stabilnošću. I trebalo mu je puno više memorije no što je dolazilo s Macom. no godinu poslije izašla je 10.2 verzija kojom je Apple poboljšao stabilnost i brzinu te učvrstio popularnost svog operativnog sustava.

OS X izgleda slično punih 18 godina i 14 verzija kasnije. A posao koji je Apple napravio na temelju originalnog NeXT-ovog operativnog sustava pomogao je u stvaranju temelja za iOS, watchOS i tvOS. Podrijetlo svega što radi na nekom Appleovom operativnom sustavu može se pronaći u NeXT-u.

'Čekali smo godinama, ali Mac OS X je sada zaista operativni sustav budućnosti', napisao je u prosincu 2001. časopis Macworld. Bili su u pravu. Gotovo 20 godina kasnije milijuni ga i dalje koriste, podsjeća Business Insider.