Iako su brojni stručnjaci, znanstvene stranice i blogeri upozoravali da je vjerojatno riječ o pronalasku zemaljskih organizama s neobičnom biokemijom, svi su se uglavnom nadali da će otkriće bolje opravdati naslove poput 'NASA je u svemiru pronašla život?', kakvi su preplavili medije.

Vijest je čak izazvala veliko zanimanje kladioničara u zemljama s tradicijom klađenja koja nije isključivo sportskog karaktera.

U nekim američkim kladionicama statistike su izgledale ovako:

Što će NASA objaviti?

Priznat će da je područje 51 korišteno za istraživanje ET-ja +500, 16 posto
Objavit će fotografije vanzemaljske letjelice +300, 25 posto
Na Marsu su otkriveni oblici života +200, 33 posto
Život je otkriven u Saturnovu sustavu +110, 47 posto
Otkriven je novi model postojanja života -5000, 98 posto

(+/- pokazuje koliko se dobiva za uložen novac, a postotak vjerojatnost pogotka)

Kladionicama se mora priznati da su dobro procijenile vjerojatnost različitih opcija.

Kako se bližila NASA-ina presica, spekulacije su se polako smirivale, a medijski svemir sve se više punio manje senzacionalnim informacijama da su američki astrobiolozi otkrili život koji može funkcionirati na bazi arsena umjesto fosfora. Na takvu mogućnost, na temelju uvida u studiju pripremljenu za časopis Science, ukazao je još u utorak Alexis Madrigal, urednik znanosti i tehnologije na stranici TheAtlantic.com. Naime, on je u svom tweetu napisao: 'Žao mi je što moram ugušiti uzbuđenje koje je izazvala vijest o mogućem vanzemaljskom životu. No vidio sam članak koji će o tome izaći u časopisu Science. Nije riječ o tome.' Njegov tweet prenio je i tportal.

Kakve vanzemaljce očekujemo?

Znanstvenici već dulji niz godina ističu da bi se vanzemaljski život od našeg mogao razlikovati puno više nego od Marsovaca, Wookieeja, Klingonaca ili Ferengija iz holivudskih filmova i serija poput 'Ratova zvijezda' ili 'Zvjezdanih staza'. Neki su, poput fizičara Stephena Hawkinga, svoje vizije neobičnih stvorenja čak predstavili u obliku 3D slika ili animacija u popularnim TV programima. Kako bi za životom tragali na temelju najispravnijih mogućih paradigmi, znanstvenici su pokrenuli studije tzv. ekstremofila, zemaljskih organizama koji uspijevaju u najtežim uvjetima – neobično visokim ili niskim temperaturama te u vrlo neprijateljskim okolišima. Već dulje se ozbiljno razmatra i mogućnost da bi vanzemaljski organizmi mogli biti utemeljeni na bitno drukčijim biokemijskim procesima i elementima koji bi zamijenili klasične u zemaljskim organskim tvarima. Naime, kreiranje ispravnih polazišta od izuzetnog je značaja za uspjeh potrage za svemirskom braćom, jer dok mi tragamo za planetima nalik na Zemlju, ona bi možda mogla postojati na mnogo manje gostoljubivim mjestima - u jezerima ugljikovodika Saturnova mjeseca Titana ili pod debelim ledom Jupiterove Europe.

Kako funkcioniraju mikrobi iz jezera Mono?

Bakterije GFAJ-1 iz jezera Mono u Kaliforniji koje je predstavila agencija nisu ni vanzemaljske, niti su dokaz o postojanju paralelne 'sjenovite' biosfere, kako su neki mediji javljali - za ovo drugo bi trebale imati uistinu drukčiju, a ne samo prilagodljivu biokemiju, a također bi trebale biti starijeg podrijetla koje bi potvrdilo neko ranije stvaranje života na Zemlji, neku evoluciju 1.0. One čak nisu ni organizmi utemeljeni na arsenu, već 'samo' mikrobi koji su sposobnost prilagodbe ekstremnim uvjetima razvili do viših - kemijskih razina.

Sav život koji poznajemo temelji se na ugljiku, vodiku, dušiku, kisiku, fosforu i sumporu - šest elemenata poznatih kao CHNOPS koji sudjeluju u izgradnji DNA, RNA i proteina, u skladištenju energije, staničnim procesima i sl. Organizmima su potrebni i neki drugi elementi poput cinka ili kalcija, međutim, u manjim količinama ili pak s manjim značajem.

Fosfor sudjeluje u izgradnji same 'kralježnice' DNA zemaljskih organizama. Prema nekim teorijama, evolucija na Zemlji pokrenula se tek nakon što je on iz stijena s kišama stigao u more. Arsen mu je vrlo sličan po mnogim svojstvima pa i po atomskoj veličini (As se na periodičkoj tablici nalazi odmah ispod P), međutim, budući da ipak nije identičan, ako greškom u organizmu zauzme njegovo mjesto, obično zaustavlja važne metaboličke procese i izaziva smrt stanica – zato se koristi u nekim otrovima protiv štakora.

Važnost NASA-ina otrkića - doprinos promjeni paradigme

NASA-ino je istraživanje pokazalo da mikrobi GFAJ-1 mogu fosfor zamijeniti inače otrovnim arsenom. Istina, bolje i zdravije žive u prirodnom okolišu punom fosfora, međutim, ipak je zanimljivo vidjeti da su se sposobni razvijati te čak koristiti arsen u izgradnji svojih DNA i stanica. To je svakako veliki korak naprijed u istraživanju ekstremofila, jer mikrobi iz Monoa su mnogo više od relativno uobičajenih toplo-zimoljubaca.

Drugim riječima, nova je studija prvi eksperimentalni dokaz da organizmi neke od ključnih elemenata na kojima se temelji život na Zemlji mogu supstituirati drugima. Iako znanstvenici već dulje pretpostavljaju takvu mogućnost, ona do sada nikada nije bila potvrđena u praksi, a rijetko tko je vjerovao da bi se neki organizmi na Zemlji mogli poslužiti drukčijom biokemijom.

Dakle, u spomenutom smislu NASA-ino otkriće nije ni najmanje beznačajno, iako je očito mnoge razočaralo (neki su na našim stranicama komentirali kako su očekivali cijeli tim vanzemaljaca koji bi odigrali tekmu protiv Barce).

Kao što je rekla voditeljica istraživanja dr. Felisa Wolfe-Simon: 'NASA-in tim je pokazao da postoje bakterije koje mogu zamijeniti fosfor inače vrlo otrovnim arsenom... što je potvrda da život treba shvatiti u široj perspektivi.'

Na kraju bismo se mogli zapitati je li NASA pogriješila budući da je svojim najavama izazvala prevelika očekivanja? Direktorica astrobiološkog programa agencije Mary Voytek čak se tijekom konferencije ispričala svima koji su očekivali predstavljanje 'malih zelenih'. Moramo priznati da je u najavi jasno rečeno da se radi o otkriću koje će snažno 'utjecati na potragu za dokazima o postojanju vanzemaljskog života', a ne o primjerice 'otkriću tragova vanzemaljskog života'. No možda su nas znanstvenici (tabloide u ovom kontekstu neću ni spominjati) navikli na senzacije i pomalo razmazili pa nam više ništa nije dovoljno dobro i važno? Kako god bilo, burne reakcije medija i javnosti vrlo jasno govore jedno - da ljudi s velikim nestrpljenjem iščekuju prvi susret treće vrste. A ovaj slučaj možda možemo zaključiti riječima: 'Tresla se brda rodilo se prase'. Nije baš slon, no nije ni miš.