Potraga za izvanzemaljcima

Što već znamo?

Znamo da postoje mnoga mjesta na kojima se život mogao pojaviti – 100 milijardi zvijezda u našoj galaksiji te oko 100 milijardi galaksija u svemiru. Počeli smo otkrivati da neke zvijezde imaju planete, otkrili smo ih 500-tinjak od kojih 20-ak koji nisu više od 10 puta veći od Zemlje, a vjerojatno su kameniti. Pronašli smo tragove vode na Marsu te na Europi i Enkeladu, Jupiterovim i Saturnovim mjesecima, što znači da bi na njima možda moglo biti i života. Međutim, još uvijek ne znamo puno. Nismo našli život nigdje drugdje osim na Zemlji, ne znamo treba li uopće za život voda, niti je li ona uobičajena izvan Sunčevog sustava. Što je najvažnije, uopće ne znamo kolika je vjerojatnost pojave života.

Što slijedi?

Nemoguće je reći. Možda ćemo signal neke izvanzemaljske civilizacije otkriti već sutra, a možda nikada. No dr. Martin Dominik s University of St Andrews i profesor John Zarnecki s Open Universityja kažu da se ipak možemo pripremiti za eventualni susret treće vrste. Prije svega, trebali bismo odlučiti želimo li uopće, pod pretpostavkom da izvanzemaljci postoje, uspostaviti kontakt s njima. Povijesni primjeri pokazuju da se susret s civilizacijama sličnim našima može pretvoriti u pravu katastrofu. Čak i otkriće stranih mikroba predstavlja opasnost. Svaka strategija mora isključiti biološku kontaminaciju, ne samo radi naše zaštite, već i zbog očuvanja svemirske raznovrsnosti. No s druge strane potraga za životom je i potraga za samima sobom – za odgovorima na pitanja odakle smo došli, gdje smo i kamo idemo. Ako želimo saznati, moramo nastaviti istraživati.

Staklenički plinovi

Što već znamo?

Do spoznaje da količine CO2 u našoj atmosferi rastu došli smo prije pola stoljeća, a zahvaljujući prije svega američkom znanstveniku Charlesu Davidu Keelingu shvatili smo da je ta pojava uglavnom posljedica ljudskih aktivnosti. Međutim, informacije o stvarnom porastu razina CO2 iznenađujuće su nepotpune. U svijetu postoje mnoge postaje za kontrolu emisije ugljikova dioksida, no istovremeno golemi dijelovi Zemlje i dalje nisu pokriveni. Podaci o gornjim dijelovima atmosfere također su manjkavi, a analize emisija pojedinih država često su iskrivljene i trebaju neovisne potvrde.

Što slijedi?

Nove metode uskoro će omogućiti praćenje regionalnih emisija CO2, a ne samo globalnih. No još uvijek će biti teško reći hoće li porast kiselosti oceana uzrokovati stvaranje tropskih morskih pustinja te hoće li porast razina CO2 intenzivirati rast drveća. Odgovori na ova pitanja utjecat će na živote stotina milijuna ljudi.

Problem nesigurnosti

Što već znamo?

Svemir je nepredvidiv – kako na kvantnoj razini na kojoj vlada neodređenost, tako i na makrorazini na kojoj, prema teoriji kaosa, male promjene snažno utječu na složene sustave. 'Problem nesigurnosti zajednički je mnogim disciplinama', kaže prof. Tim Palmer sa Sveučilišta Oxford. Međutim, prosječni ljudi očekuju da znanost ponudi konačne i pouzdane odgovore. Kada meteorolozi daju krive vremenske prognoze ili liječnici pogriješe u najavama gripe, narušava se povjerenje javnosti. No razumne odluke mogu se donositi čak i na temelju nesigurnih znanstvenih savjeta.

Što slijedi?

Znanstveno razumijevanje nepredvidivosti napreduje velikim koracima, osobito u složenim sustavima kao što su klimatski. S ovim razvojem znanstvenici uspijevaju smanjiti nesigurnost. Međutim, trebali bi je također naučiti predstavljati kako javnosti tako i stručnjacima u drugim disciplinama. Prof. Palmer ističe da bismo se trebali naučiti bolje nositi s predviđanjima koja u sebi sadrže određenu neizvjesnost, što bi pridonijelo ublažavanju jaza između vjerovanja u klimatske promjene i skepticizma prema njima.

Zdravo starenje

Što već znamo?

Optimistične najave da bismo jednog dana mogli pronaći eliksir života u posljednje su se vrijeme prorijedile jer su znanstvenici shvatili da na proces starenja ne utječe samo jedan čimbenik već cijeli niz paralelnih promjena u organizmu. Ipak, posljednjih su godina na ovom području ostvareni veliki pomaci – mutacijama određenih gena ili promjenama u prehrani život mnogih organizama je produžen, a kvaliteta života i zdravlje u starosti značajno su povećani. Budući da su ekvivalentni geni otkriveni i kod ljudi, tehnike bi se uskoro mogle početi primjenjivati i na nas.

Što slijedi?

'Život bi se mogao malo produžiti', kaže prof. Linda Partridge s University College London, međutim to neće biti tako značajno u usporedbi s postojanim porastom životnog vijeka od dvije do pet godina po desetljeću kakav je zabilježen od sredine 19. stoljeća. Najveći pomaci mogu se očekivati u uklanjanju staračkih bolesti, što će nam omogućiti da duže živimo punim plućima.

Kulturna evolucija

Što već znamo?

Po čemu se ljudi razlikuju od životinja? Mnogi bi rekli po kulturi – po načinu na koji generacijama prenosimo znanje i stvaramo običaje i tradicije. Međutim, nedavno smo otkrili da lokalne tradicije postoje i kod dupina, merkata i majmuna. Također, pokazalo se da je ljudska kultura mnogo starija nego što se mislilo.

Što slijedi?

Nadajmo se da će se razviti novo područje znanosti. Brojni stručnjaci sve ozbiljnije shvaćaju ideju da kulturne ideje, tzv. memi, evoluiraju slično kao geni. Neki ovu činjenicu pozdravljaju kao drugi sustav nasljeđivanja, paralelan i povezan s genetskom evolucijom. To bi moglo imati značajan utjecaj na biologiju i antropologiju.

Prilagođavanje klimatskim promjenama

Što već znamo?

Kroz dugu povijest naše preživljavanje i uspjeh ugrožavale su klimatske promjene, bolesti, nestašice hrane, materijala i energije, a u jednom trenutku vulkanske su erupcije smanjile broj ljudi u svijetu na nekih 15.000. 'Logično je zaključiti da će, ako emisije CO2 nastave rasti sadašnjim tempom, promjene biti toliko velike i brze da će negativne posljedice ubrzo odnijeti prevagu nad lokalnim dobrobitima i zavladati svijetom', ističu prof. Judith Howard i prof. Martyn Chamberlain s Durham Universityja. Porast populacije, bolesti te nestašice vode i hrane postat će veliki problemi čovječanstva.

Što slijedi?

Glavni izazov bit će upravljanje energijom kroz uspostavljanje ravnoteže između obnovljivih, nuklearnih i ugljikovih izvora. Novi izvori hrane, među kojima i genetski modificirane, postat će važni. Kako god bilo, pesimizam sigurno nije dobar temelj za rješavanje ovih problema, upozoravaju Howard i Chamberlain.

Razumijevanje jastva

Ljudski mozak sa stotinama milijuna neurona i tisućama milijuna milijuna veza često se smatra najsloženijim objektom u svemiru, naglašava prof. Colin Blakemore sa Sveučilišta Oxford. Međutim, tek smo počeli poduzimati prve korake prema tumačenju fantastičnih kognitivnih sposobnosti ljudi i funkcioniranja mozga. Nove tehnike poput magnetske rezonance otkrile su brojne informacije o povezanosti određenih dijelova mozga s mislima i osjećajima, međutim još mnogo više toga tek treba otkriti.

Što slijedi?

Većina velikih pitanja tiče se fenomena svijesti i osjećaja jastva. Zahvaljujući istraživanju posljedica oštećenja mozga i procesa odlučivanja napravljeni su veliki pomaci, međutim, znanstvenici tek trebaju proniknuti u misterij evolucije jastva i naših fascinantno zornih doživljaja svijeta.

Internet

Što već znamo?

U posljednjih 20 godina ljudi su izgradili najveću informacijsku mrežu u povijesti, a stručnjaci postaju sve svjesniji da taj online eko-sustav treba ozbiljno istraživati. To je novo područje, ali vrlo zanimljivo. Primjerice, jeste li znali da, iako web ima milijune stranica, do svake od njih iz bilo kojeg dijela weba možete doći s manje od 20 klikova.

Što slijedi?

Najvažnije su temeljne stvari – osigurati da web nastavi rasti (stručnjaci ističu da nema ništa neizbježno u pogledu njegova opstanka ili stabilnosti i sigurnosti) te da većina čovječanstva dobije priliku pridružiti se dvjema milijardama sadašnjih korisnika. Trebat će također bolje razumjeti kako internet funkcionira, što je golem zadatak nalik razumijevanju klime, naše biološke prirode ili svemira.

Matične stanice

Što već znamo?

Istraživanje matičnih stanica jedno je od najvažnijih u medicini, no korištenje matičnih stanica ljudskih embrija izazvalo je veliku uzbunu, osobito među vjernicima. Za razliku od matičnih stanica odraslih, embrionalne su izuzetno korisne za istraživanja jer se lako pretvaraju u bilo koju vrstu tkiva. Ipak, znanstvenici su nedavno razvili tehniku kojom se stanice odraslih mogu navesti da se ponašaju kao embrionalne.

Što slijedi?

Sa sve boljim razumijevanjem matičnih stanica moći ćemo razviti tehnike liječenja bolesti kao što su motoričke bolesti živčanog sustava, sljepilo, Parkinsonova bolest, distrofija, Huntington, srčani udar i sl. S vremenom bi se mogla izgraditi banka matičnih stanica dovoljno velika da se izbjegnu imunološke reakcije kod većine bolesnika.

Bioraznolikost

Prof. Anne Magurran i dr. Maria Dornelas s University of St Andrews naglašavaju kako je jasno da je biološka raznolikost danas ugroženija nego ikada prije. No unatoč naporima generacija znanstvenika još uvijek nemamo potpune informacije o prirodnom svijetu: pretpostavlja se da danas na Zemlji postoji između pet i 10 milijuna vrsta organizama, međutim moglo bi ih biti samo tri milijuna ili pak 100, no sa sigurnošću možemo reći da njihov broj pada. Tri četvrtine ledenih površina na Zemlji promijenjeno je ljudskim aktivnostima, a oceani su osiromašeni pretjeranim izlovom, zagađenjem i klimatskim promjenama.

Što slijedi?

Budući da naša egzistencija ovisi o bioraznolikosti, nužno moramo više naučiti o promjenama svijeta u prošlosti i reakcijama prirode na njih. Današnje promjene vjerojatno su među najvećima s kojima su se postojeće vrste ikada suočile. Ako se s time ne suočimo pojedinačno i kolektivno, svijet će izgubiti veliki dio raznolikosti i prije nego u potpunosti shvatimo što gubimo.

Geoinženjering

Što već znamo?

S porastom zabrinutosti zbog globalnog zagrijavanja ideja o namjernom mijenjanju klime postupno izlazi iz područja znanstvene fantastike. Iako su neke od tehnika vrlo osebujne i složene, uglavnom se sve mogu svrstati u dvije glavne kategorije: one kojima se nastoje smanjiti razine CO2 u zraku i one kojima bi se smanjio dotok sunčeve topline.

Što slijedi?

Prije svega treba odlučiti koliku bi ulogu trebao imati geoinženjering. Protivnici upozoravaju da bi on mogao skrenuti pozornost s pravog problema, smanjivanja emisija CO2, te da intervencije u složeni sustav klime mogu imati nepredvidive posljedice po buduće generacije.

Nova cjepiva

Što već znamo?

Uz dostupnost čiste vode cijepljenje je druga najvažnija stvar koja je u prošlom stoljeću utjecala na globalno zdravlje ljudi. Spašeni su milijuni života, a dvije opasne bolesti potpuno su iskorijenjene – velike boginje 1950-ih i nedavno virusna bolest stoke RPV. Broj oboljelih od dječje paralize, rubeole i mnogih drugih bolesti značajno se smanjio, osobito u razvijenim zemljama. Očekuje se da će cjepiva protiv hepatitisa B i ljudskog papiloma virusa smanjiti broj oboljelih od raka.

Što slijedi?

U najboljem slučaju još sličnih uspjeha. Velik napredak napravljen je u području istraživanja cjepiva protiv HIV-a i malarije te čak protiv stanja kao što su Alzheimer ili ovisnost. Međutim, nije dovoljno samo razvijati cjepiva. U zemljama u razvoju zarazne su bolesti još uvijek glavni uzrok smrti djece. Cjepiva trebaju također postati jeftinija, a treba razviti i tehniku njihova skladištenja bez dubokog hlađenja.