Stav adolescenata prema društvenim mrežama poput Instagrama, Facebooka i Snapchata mogao bi dovesti do velikih problema s mentalnim zdravljem. Jonathan Haidt, psiholog sa Sveučilišta u New Yorku, istaknuo je nekoliko uznemirujućih statistika o mentalnom zdravlju tinejdžera koji koriste društvene mreže tijekom nedavnog svjedočenja pred Senatom.

Haidt tvrdi da je mentalno zdravlje mladih od 2010. u konstantnom padu, što se podudara s erom društvenih mreža te se najviše tiče poremećaja poput anksioznosti i depresije, piše Forbes.

Kriza je utjecala na tinejdžere diljem svijeta, a ne samo one iz SAD-a. Mladi koji svoje telefone koriste četiri, pet sati puno su depresivniji od onih koji ih koriste sat vremena dnevno. Iza svega toga nalaze se društvena, psihološka i neurološka objašnjenja zbog kojih su adolescenti podložniji opasnom utjecaju društvenih mreža. Tri nedavne studije mogle bi pomoći pri razumijevanju utjecaja društvenih mreža na mlade umove.

Manje samopouzdanja

Psychology Research i Behavior Management objavili su studiju koja je sagledala utjecaj selfija na samopouzdanje tinejdžera.

Istraživanje je pokazalo da snimanje selfija, objavljivanje i njihovo proučavanje ima negativan utjecaj na raspoloženje i samopouzdanje adolescenata. Razlog leži u tome što se selfi prije svega koristi za vršnjačko prepoznavanje i potvrđivanje. Što više važnosti im je pripisano, tim su veće šanse da će se osoba osjećati neadekvatnom.

Stručnjaci također naglašavaju da gledanje selfija može biti jednako štetno kao njihovo objavljivanje zato što je ono što tinejdžeri traže skoro uvijek namještena i strateški uređena slika lica koju 'registriraju' kao stvarnost. Studija je išla tako daleko da je pratila primjene filtra singapurskih adolescenata kao mjerilo nesigurnosti i samopouzdanja. Tinejdžeri, pogotovo djevojke, obično uređuju okvire, filtriraju i rade izravne digitalne promjene na licima kako bi poboljšali svoj izgled.

Društvene mreže potiču samoobjektifikaciju

Žene u zapadnim kulturama u ranoj dobi uče da drugi procjenjuju njihova tijela te s vremenom zauzimaju promatračevu perspektivu. Promatranje samog sebe iz trećeg lica i gledište koje u obzir uzima samo izgled proces je pod imenom samoobjektifikacija. Ovaj proces ohrabruje ljude da idealiziraju određene tipove tijela i da ih pokušaju postići.

Nedavna studija objavljena u Journal of Media Psychology otkrila je da djevojke na društvenim mrežama idealiziraju 'mršavo tijelo'. Studija je također istaknula da djevojke više cijene izgled nego samopouzdanje.

Važan element studije je zaključak da društvene mreže doprinose problemu sa slikom tijela više nego što to rade tradicionalni mediji zato što gledanje i dijeljenje seksualiziranih fotografija na tim mrežama postaje dijeljeno iskustvo. Primjerice, korisnici često raspravljaju o tijelima pojedinaca koja vide na Instagramu, što može ojačati poveznicu između seksualiziranih slika i samoobjektifikacije.

Društvene mreže stvaraju atmosferu nadgledanja

Korisnici društvenih mreža upleteni su u recipročan proces, poznat kao 'društveno nadgledanje', u kojem moraju paziti što i kada objavljuju te također provjeravati sadržaj koji ostali objavljuju na profilima. Instinkt nadgledanja jači je kod adolescenata zbog njihove potrebe za potvrdom i tendencijom prema društvenom uspoređivanju.

Prema nedavno objavljenoj studiji, dinamika društvenog nadgledanja može negativno utjecati na tinejdžere koji koriste društvene mreže zato što ih ohrabruje da slijede ono što se smatra normalnim, prihvatljivim i popularnim u online zajednici umjesto onog što oni jesu.

Kako tinejdžeri mogu koristiti društvene mreže na odgovoran način?

Za odgovor na ovo pitanje treba nam više istraživanja. Ross Szabo, bivši ravnatelj terenske djelatnosti Nacionalne kampanje podizanja svijesti o mentalnom zdravlju, nudi dva rješenja.

Prvo uključuje često pauziranje i odmor od društvenih mreža. Razgovaranje s osobama u pravom životu i uzimanje vremena za komunikaciju i druženje s prijateljima, obitelji i kolegama u školi da bi se percipiralo kako komuniciraju ljudi oko njih - umjesto oslanjanja na društvene mreže.

Što se društvenih mreža tiče, Szabo predlaže autentičnost i iskrenost. Kad ste na društvenim mrežama, objavljujte razne stvari do kojih vam je stalo, a ne samo one najbolje ili dio vas koji je umjetan. Čim ste autentičniji na društvenim mrežama, tim će vaša iskustva izvan društvenih mreža biti bolja i iskrenija.