Class, BS, Q Max, Ecto, Premium, itd samo su neka od imena pod kojima se na benzinskim crpkama u Hrvatskoj prodaju kvalitetnija odnosno premium goriva. U ponudi su svih tvrtki koje se natječu na našem naftnom maloprodajnom tržištu, a od standardnih su goriva skuplja otprilike dva posto kod dizela što de facto ne predstavlja veliku razliku, dok je kod benzina razlika cijene veća ovisno o oktanskom broju. Tako je npr. razlika kod 95 oktanskog benzina razlika između običnog i premium goriva također otprilike dva posto, dok je razlika između cijene benzina koje ima oktanski broj 95 i onog s oktanskim brojem 100 nekih sedam posto, što je već značajnija cifra. Naravno, kako se cijene goriva mogu mijenjati svaka dva tjedna, tako je moguće da odnosi cijena variraju, ovisno o vremenu i stanju na tržištu. 

Oktanski broj je otpornost benzina (i drugih plinova korištenih u motorima s unutarnjim izgaranjem) na detonantno izgaranje. Kod oktanskog broja pravilo je vrlo jednostavno - što veći oktanski broj, to u je pravilu gorivo kvalitetnije i bolje za motor. Iako bi se točenja benzina nekog minimalnog oktanskog broja (kod nas 95) trebalo u svim situacijama postoje vozila kod kojih su moguće iznimke, kao što su neki enduro motocikli i terenci kod kojih je moguće točiti niskokvalitetan benzin čak i toliko nisko do oktanskog broja 89 i niže jer u nekim predjelima gdje se voze nije moguće doći do drugačijeg benzina.

Bez obzira na cijenu goriva, s tehničke strane korištenje premium goriva i goriva višeg oktanskog broja neupitno ima smisla, no pitanje je ima li financijskog smisla, odnosno da li se to malo poboljšanje u radu i trajnosti motora isplati s obzirom na to da atmosferski klasični nesofisticirani motor prosječnog gradskog ili kompaktnog automobila nije brutalno skup te ga je u slučaju velikog kvara uvijek moguće zamijeniti.

Goran Husinec, stalni sudski vještak za cestovni promet, tehniku i procjenu motornih vozila, plovila za Tportal ističe kako su premium goriva, kao što govori njiho naziv, goriva višeg standarda kvalitete od propisanih.

'Laički rečeno to su čišća goriva koja u svojem sastavu imaju manje štetnih tvari za motor i sustav ubrizgavanja koje mogu u određenim uvjetima utjecati na kraći vijek trajanja motora. S takvim gorivom vozilo neće imati osjetno veću snagu niti će vozilo biti brže. Razlike u snazi može biti kod nekih motora  ali u tako malom postotku da  je taj višak snage moguće izmjeriti samo u laboratorijskim uvjetima. S takvim gorivom teoretski, a pokazalo se i u praksi, motori novih vozila bi trebali trajati duže. Kod motora koji su starijih generacija a prošli su već puno kilometara skupljim i boljim gorivom ne može se postići njihova veća efikasnost i trajnost', objašnjava Husinec.

Dodao je kako korištenje takvih goriva ima nekog ekonomskog smisla za motore koji zadovoljavaju ekološku EURO4 normu ili više i ako su prešli manje od 100.000 kilometara, a za sve ostale motore je ekonomski definitivno neisplativo ali tehnički preporučljivo jer bolje gorivo ni na koji način ne može škoditi. Naravno, na kraju sve ovisi o tome što vlasnik želi i koji su mu prioriteti kod njegovog automobila.