Zaposleni na sveučilištima u Australiji našli su se nedavno suočeni s problemima za koje bismo još do prije koju godinu rekli da pripadaju dalekoj budućnosti.

Naime prisiljeni su mijenjati načine na koje provode ispite, diplomske i seminarske radove te druge oblike provjere znanja u pisanom obliku jer strahuju da bi studentice i studenti mogli posegnuti za alatima temeljenima na umjetnoj inteligenciji, poput ChatGPT-a, kako bi se na brzinu riješili takvih akademskih obaveza.

Strahovanje nije neutemeljeno jer je već nekoliko studenata uhvaćeno pokušavajući podmetnuti uradak softverskog robota kao vlastito djelo. Stoga su u većim australskim obrazovnim institucijama brže-bolje usvojena nova pravila koja brane takvu praksu.

Slična je situacija u New Yorku, u kojem je ChatGPT već zabranjen u svim javnim školama, dok su u Londonu testirali postojeće ispite na umjetnoj inteligenciji i otkrili da trebaju drukčiju vrstu testova žele li kvalitetno provjeriti studentsko znanje.

Hrvatski studenti ne zaostaju za svijetom

Ako mislite da je riječ o nečemu što muči samo tehnološki napredniji zapadni svijet koji komunicira na engleskom jeziku, varate se.

Leo Mršić, prodekan za znanost i istraživanje Visokog učilišta Algebra, potvrdio je tportalu da su u toj akademskoj instituciji već zabilježili studentske radove za koje su utvrdili da ih je pisao robot.

'Alat ChatGPT3 se u šali naziva CheatGPT. Prijetnja je potpuno realna. Nema nikakve sumnje da hrvatski učenici u srednjem obrazovanju, kao i studenti u visokom obrazovanju, koriste ChatGPT3 za svoj rad već danas.

Na razvoj tehnologije ne može se odmahivati rukom i misliti da se to događa nekom drugom, već raditi na znanju i razvijati sustav adekvatan dobu u kojem živimo', upozorio je Mršić.

Utrka u naoružanju

No, s druge strane, uvjeren je da će nam tehnologija, koja nas je dovela do ove točke, također pružiti rješenja za upravljanje zlorabama.

'Već se radi na razvoju komplementarnih AI alata koji će detektirati sadržaj što ga proizvodi robot. Potrebno je aktivno prihvatiti tehnološki razvoj i prema tome formirati nova pravila za novo doba', uvjeren je Mršić.

To može (i gotovo sigurno hoće) dovesti do svojevrsne utrke u naoružanju, u sklopu koje će svaka strana razvijati sve sofisticiranije alate kako bi doskočila i nadmudrila rješenja one druge.

U sličnom srazu već se godinama nalaze stručnjaci za računalnu sigurnost i zlonamjerni hakeri, s promjenjivim uspjehom za obje strane. Koliko će akademska zajednica moći uspješno držati korak, ostaje nam vidjeti.

Čini se izvjesnim to da će se, barem u početku, osloniti na tradicionalne metode, poput usmenog odgovaranja, terenskog rada i tome slično.

Puno toga što danas učimo neće biti potrebno

'Profesije kakve danas poznajemo transformirat će se i puno toga što se danas podučava više neće biti potrebno', smatra stručnjak za umjetnu inteligenciju i suosnivač startupa airt Davor Runje.

Nekada je u školama bilo zabranjeno korištenje kalkulatora jer se inzistiralo na tome da učenici budu sposobni sami množiti i dijeliti velike brojeve.

Ta je vještina za sve praktične primjene danas nepotrebna i mnogi su je zaboravili kako bi u svojoj glavi napravili mjesta za znanje i vještine koji su im potrebniji.

Potreba za memoriranjem velikog broja činjenica postala je nepotrebna razvojem internetskih tražilica, a sada će i vještine pisanja biti manje potrebne jer će botovi moći puno bolje od čovjeka napisati neki tekst.

Ipak, neke vještine će i dalje ostati bitne, a moderno obrazovanje će ih morati prepoznati i prilagoditi im se. Runje kao primjer ističe kritičko razmišljanje, čija će važnost porasti u budućnosti.

Najveći izazov: Kako ostati otvoren za promjene?

Što se varanja na ispitima tiče, Runje ocjenjuje da nije problem u varanju, već u ispitu koji je lako riješiti upotrebom botova.

'Trebamo transformirati obrazovne programe kako ne bismo trošili vrijeme i energiju podučavajući stvari koje su postale nepotrebne.

Neke vještine ćemo morati razviti. Elementarna pismenost je jedna od njih, ali za sve više od toga neće biti potrebe. Ne vidim zašto bi pisanje eseja i dalje bila važna vještina. Mislim da će biti važnije uz pomoć svih dostupnih alata znati riješiti neki konkretan problem', rekao nam je Runje.

I Mršić se slaže da će obrazovanje kakvo danas poznajemo doživjeti drastične promjene.

'Kao i sve druge industrije, obrazovanje traži prilagodbu na utjecaj modernih tehnologija. AI alati danas omogućavaju brze i precizne odgovore na pitanja.

U kontekstu generativnih AI alata ta pitanja više nisu nešto poput jednostavnih naredbi ('Upali svjetlo u dnevnoj sobi') ili bazičnih informacija ('Kakvo je vrijeme danas?'), već je moguće dobiti odgovore na zahtjeve poput 'Napiši računalni kod u jeziku Python koji proračunava indeks tjelesne mase za zadanu dob, spol i težinu' ili 'Dizajniraj logo tvrtke koja se bavi proizvodnjom salate stilski primjeren ciljnoj populaciji od 18 do 25 godina'.

U situaciji u kojoj primjenom generativnih AI alata marginalni trošak inteligencije konvergira nuli, a za isti iznos ulaganja u računalnu snagu doslovno svakim danom možemo dobiti sve više, najveći izazov je kako biti otvoren za promjene koje dolaze', zaključio je Mršić.