Do curenja podataka obično dolazi nakon upada u računalni sustav banaka i drugih financijskih institucija, prilikom čega napadači uspiju dobiti pristup bazama u kojima su pohranjeni korisnički podaci, između ostalog i vaši.

Takve je podatke moguće prodati na crnom tržištu online, zbog čega velik broj kibernetičkih kriminalaca svakodnevno pokušava probiti postavljene zaštitne mehanizme.

Evo nekoliko uobičajenih načina na koje to čine.

Phishing e-pošta

Ova vrsta napada koristi e-mail kako bi primatelja zavarala i navela na klikanje lažnih poveznica, unos osjetljivih podataka kao što su korisnička imena i lozinke ili preuzimanje privitaka sa zlonamjernim softverom. Ta e-pošta često izgleda vjerodostojno, pa čak i poznato.

Javne mreže Wi-Fi-ja

Napadači su skloni zlorabiti to što se volimo oslanjati na javno dostupne besplatne mreže Wi-Fi-ja u kafićima, restoranima, zračnim lukama i sličnim lokacijama. Stoga nije mudro koristiti ih za bankovne transakcije i bilo koje druge radnje koje uključuju slanje ili primanje osjetljivih podataka. Ako to ipak morate ili želite činiti, instalirajte virtualnu privatnu mrežu (virtual private network, VPN) na svoj uređaj.

Skimming

Iako se zlorabi uglavnom za starije kartice s magnetnim trakama, skimming može biti uzrokom brojnih problema. Napadači ukradu broj vaše kreditne kartice dok obavljate transakciju i potom ga koriste za izradu lažne kartice ili transakcije online. Ponekad će to učiniti pomoću uređaja vješto postavljenog na slabo zaštićeni bankomat ili sličan terminal za unos podataka. Prijelaz na novije kreditne kartice trebao bi biti dovoljan kako biste rizik od skimminga drastično smanjili, ako ne i uklonili u potpunosti.

Velike krađe podataka

Vaši podaci mogu procuriti i ako napadači uspiju upasti u računalni sustav velikih trgovačkih lanaca i drugih organizacija koje ih pohranjuju. U najvećim upadima te vrste dosad bila je riječ o podacima desecima milijuna potrošača.

Napadi iznutra

Do napada iznutra dolazi kad netko unutar organizacije zlorabi to što ima povlašten pristup podacima kako bi ih ukrao. Recimo, administrator računalnog sustava ili nezadovoljni zaposlenik. Postoje, naravno, mjere koje se poduzima kako bi takve situacije bile onemogućene. Ali postoje i načini na koje ih zaobići.

Sigurnosni propusti u aplikacijama

Ponekad se može dogoditi da razvojni programer pogriješi, pa korisnički podaci završe u dijelovima sustava koji su znatno slabije zaštićeni nego što bi trebali biti. Otkriju li to napadači na vrijeme, vaši podaci mogu završiti kao roba na crnom tržištu.

Formjacking

Formjacking je način prikupljanja podataka o kreditnim karticama prije nego što se nađu u sigurnom i zaštićenom okruženju (primjerice, dok ih unosite prilikom logiranja).

Kako možete doznati jesu li podaci vaše kreditne kartice procurili?

Ako uočite neke od ovih znakova za uzbunu, moguće je da su podaci s vaše kreditne kartice na ovaj ili onaj način kompromitirani.

Neobične kupovine

Ukoliko su se na vašem bankovnom računu pojavili troškovi za koje niste sigurni kako je došlo do njih, sasvim je moguće da umjesto vas vaš novac troši neki kibernetički kriminalac.

Neočekivani mali troškovi

Većina kibernetičkih kriminalaca neće odmah isprazniti vaš bankovni račun, već će s njega skidati manje iznose koje je teže primijetiti. Zašto? Pa zato što to mogu činiti dulje vrijeme i s više računa odjednom. Stoga provjerite barem jednom mjesečno ima li među troškovima stavki koje na njemu ne bi trebale biti, ma kako sitne bile.

Nepoznate tvrtke u bankovnom izvješću

Pojavi li se u bankovnom izvješću trošak vezan uz tvrtku za koju ne znate, kontaktirajte s organizacijom koja vam je izdala karticu i provjerite o čemu se radi te osporite trošak što prije.

Kako se zaštititi od curenja podataka o kreditnim karticama?

Koristite samo sigurna web odredišta

Uvijek trebate obratiti pozornost na to je li zaštićeno web odredište koje koristite za financijske transakcije. Provjerite ima li uz adresu malu sličicu lokota i koristi li protokol HTTPS.

Ne dijelite osjetljive podatke telefonom

Nikad nemojte dati broj svoje bankovne kartice ili računa nekome tko vas je nazvao ako niste potpuno sigurni da je doista riječ o službeniku ili službenici institucije s kojom imate posla. Najbolje je ako osjetljive podatke nikad ne dajete tijekom telefonskog razgovora.

Provjeravajte redovno bankovna izvješća

Provjera jednom tjedno ili mjesečno može pravovremeno otkriti sumnjive troškove i upozoriti vas na mogući problem. Otkrijete li tako nešto, odmah obavijestite svoju banku ili drugu instituciju.

Držite karticu na oku tijekom plaćanja

Nastojite uvijek vidjeti što se događa s vašom karticom prilikom plaćanja. Nikad ne znate gdje će sve završiti i za što bi sve mogla biti upotrijebljena.

Budite proaktivni, smanjite štetu

Ako je kartica već kompromitirana, nemojte čekati, već brzo djelujte i zamrznite ju kako bi šteta bila što manja, piše Make Use Of.