U ne tako dalekoj budućnosti čak 20 milijuna poslova u Europskoj uniji zahtijevat će digitalne vještine. Kako Hrvatska stoji, što tu ima za reći Google, ali i ostali koji vrijedno promiču usvajanje novih digitalnih znanja, razgovaralo se na konferenciji u četvrtak na kojoj su donirana sredstva Institutu za Razvoj i Inovativnost Mladih
Digitalizacija nije nešto što dolazi, ona je već debelo tu, sada se samo radi o tome kako možemo uhvatiti korak. Čak 49 posto stanovništva Hrvatske još uvijek nema osnovne digitalne vještine. Tek trećina ima one potrebne da bi se uopće snašli u ovom dobu. U idućih 15 godina 20 milijuna poslova u Europskoj uniji će zahtijevati digitalne vještine.
vezane vijesti
Podaci su to koje je iznio Joško Mrndže, direktor tvrtke Google za Adriatic regiju najavivši na konferenciji koja je okupila i ministre znanosti, poduzetništva i gospodarstva donaciju neprofitne filantropske organizacije Google.orga od 250.000 dolara Institutu za Razvoj i Inovativnost Mladih (IRIM) Nenada Bakića na projektu transformacije javnih knjižnica u centre inovacija.
'Dio misije tvrtke Google u Hrvatskoj jest digitalnu tehnologiju učiniti svima dostupnom. Želimo internet približiti i učiniti ga korisnim svima, što podrazumijeva, između ostalog pružanje pomoći ljudima prilikom lakšeg pristupa informacijama, pa sve do pružanja potrebnih novih vještina tvrtkama kako bi pokrenule prve internetske stranice te ostvarile prodaju putem interneta', rekao je Mrndže.
Putem Google Growa dosad je educirano 7.000 poduzetnika u Hrvatskoj, a suradnja s IRIM-om, kako su istaknuli iz Googlea, jedno je novo poglavlje.
'Digitalna transformacija omogućava pamentima da stignu bogate. Ne radi se samo o napretku, nego i smanjenju nejednakosti', kazao je Nenad Bakić predstavivši projekt transformacije javnih knjižnica.
Projektom Digitalni građanin knjižnice koje su već dio projekta nastavit će se poticati da se razviju u napredne centre za digitalne vještine te će se u projekt uključiti i nove knjižnice u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu. Želja je sve knjižnice učiniti centrima za razvoj digitalnih vještina za djecu koja u Hrvatskoj još nisu obuhvaćena programom Croatian Makers, kao i ekvivalentnim partnerskim programima u regiji te odraslima kako bi ih bolje pripremili za današnje tržište rada i pomogli im da prevladaju averziju prema novoj tehnologiji.
Digitalna krvna slika
Prema podacima Europske komisije, 44 posto stanovništva EU i 37 posto radne snage nema dovoljno razvijeno znanje iz područja digitalnih vještina. Iako potražnja za ICT stručnjacima raste, otprilike 500.000 slobodnih radnih mjesta u ICT-u neće biti popunjeno do 2020. godine, a četiri od 10 tvrtki u Europi prijavljuju poteškoće prilikom popunjavanja slobodnih radnih mjesta.
U nedostatku poznavanja digitalnih vještina pojedinaca, usporava se tempo digitalne transformacije tvrtki u Hrvatskoj. Manje od 1/3 građana Hrvatske tvrdi kako posjeduje znanje digitalnih vještina u rangu 'iznad osnovnih,' a koje su vjetar u leđa radnoj snazi pri korištenju tehnologije s ciljem poboljšavanja produktivnosti. Istodobno, polovica građana Hrvatske (49% od 16 do 74 godina) navodi nedostatak osnovnih digitalnih vještina.
'Institut za razvoj i inovativnost mladih je uvođenjem robotike, programiranja i tehnologija poput Interneta stvari (IoT) i digitalnih znanja u hrvatske škole i zajednice, razvio najveći izvannastavni STEM program u EU. Također, uvođenjem programiranja u šeste razrede osnovnih škola u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja uspješno su integrirane IRIM-ove aktivnosti sa službenim školskim sustavom. IRIM je osnažujući lokalne partnere prenio svoje originalne robotičke lige i na ostale zemlje Jugoistočne Europe te je u nekima od njih to najveći projekt STEM edukacije u zemlji. IRIM je počeo intenzivno djelovati u lokalnim zajednicama kroz javne knjižnice uvođenjem programiranja, pružajući besplatno usluge edukacije programiranja i donirajući micro:bitove kao sredstvo za programiranje javnim knjižnicama, te je neke od njih promovirao u centre za razvoj digitalnih vještina donirajući robote i 3D pisače. Ovom Googleovom potporom IRIM će znatno proširiti ovaj koncept, knjižnice u regiji će razviti u centre za razvoj digitalnih vještina i pridonijeti stvaranju digitalno naprednog društva', rekao je Nenad Bakić, osnivač IRIM-a.
Poziv knjižnicama da se prijave ide idući tjedan, a projekt će trajati godinu dana, gdje će se održati 90 radionica za knjižničara i 850 za građane.
O važnosti digitalne pismenosti govorila je i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
vezane vijesti
'Digitalna pismenost jača je od bilo koje o kojoj danas možemo govoriti. Četvrta industrijska revolucija je započeta i moramo razmisliti s koje strane zavjese moramo biti. Digitalna transformacija mora se dogoditi i u našim školama, a veliki korak je bio kada je informatika postala obvezna u svim petim i šestim razredima osnovih škola', rekla je ministrica Divjak pohvalivši ulogu Instituta za Razvoj i Inovativnost Mladih u digitalnoj transformaciji Hrvatske.
'Pozivam sve one koji žele raditi na tome da se uključe i pomognu.To je jedini način da društvo iskoristi komparativnu prednost koju nam pruža tehnologija', zaključila je.
O stanju na tržištu rada govorio je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.
'Financijska pismenost, digitalna pismenost, to su vještine potrebne na tržištu rada 21. stoljeća. STEM nije odgovor na sve, ali itkekako obrazuje i usmjerava mlade. Projekti Nenada Bakića pravi su primjer kako treba raditi s mladima', rekao je, a na stanje u državi osvrnuo se i ministar gospodarstva Darko Horvat.
'Ovdje nitko ne dvoji da je u hrvatskim osnovnim školama potrebna informatika. Također, tu je činjenica da je Hrvatskoj potrebna digitalna transformacija - padamo na ljestvicama konkurentnosti jer smo sporiji od drugih. Treća stvar oko koje se slažemo je da bez informacijskih tehnologija ne možemo biti izvrsni. Jednostavno se mora uvesti digitalizaciju u sve procese, javnu upravu, lokalnu državu, pojeftiniti i pojednostaviti procese...' istakao je ministar Horvat dodavši kao prioritet istovjetno investitorsko okruženje koje ulagači imaju i u zemljama iz kojih dolaze.
