Pitate li Martina Soltaua iz inicijative Space Energy (SEI), koja okuplja predstavnike akademske zajednice i gospodatstva, svemirske solarne elektrane koje mikrovalovima šalju struju na Zemlju mogle bi postati stvarnost već 2035. godine.

SEI, naime, radi na projektu Cassiopeia, u sklopu kojeg planiraju postaviti konstelaciju vrlo velikih satelita u visoku Zemljinu orbitu.

Do 2050. ta bi konstelacija mogla proizvoditi dovoljno energije za sve očekivane svjetske potrebe. Naime, uski pojas oko geostacionarne Zemljine orbite prima više nego sto puta veću količinu energije nego što se očekuje da će čovječanstvo trošiti za kojih 28 godina.

Britanska vlada najavila je tijekom ove godine kako će s tri milijuna funti financirati razvoj projekata solarnih elektrana u svemiru. U SEI-ju se nadaju kako će dobiti poveći dio tog novca.

Njihovi sateliti trebali bi biti izrađeni u tvornicama na Zemlji od tisuća malih, identičnih modula, koje bi potom u svemiru sastavljali autonomni roboti, zaduženi također za održavanje i servis.

Prikupljena energija bila bi pretvorena u radio valove visoke frekvencije i antenama usmjerena prema Zemlji, gdje bi ti valovi bili pretvoreni u struju.

Svaki satelit bi u mrežu isporučivao oko dva gigavata, što je usporedivo s nuklearnim elektranama. Svjetlost Sunca na Zemlji je prigušena atmosferom. U svemiru nema takvih smetnji, zbog čega paneli tamo mogu prikupiti puno više energije.

Slični projekti u razvoju su i drugdje. Primjerice, u Sjedinjenim Državama na tome radi Air Force Research Laboratory (AFRL), pod okriljem projekta Space Solar Power Incremental Demonstrations and Research (SSPIDR).

Između ostalog, nastoje poboljšati učinkovitost solarnih ćelija, konverzije solarne energije u radio valove i stvaranja zrake za prijenos. kao i smanjiti velike fluktuacije temperature na dijelovima svemirskih letjelica te osmisliti kako će elektrane izgledati.

Prošle su godine predstavili nove komponente za takozvanu sendvič pločicu, koju se koristi za pretvaranje sunčeve energijeu radio valove.

Iako snopovi mikrovalova zvuče opasno, pokusi su pokazali kako su sigurni za ljude i životinje.

Lansiranje velikog broja solarnih panela u svemir bit će skupo i generirat će puno ugljik-dioksida. Ali, zato bi ugljični otisak tih elektrana trebao biti upola manji od solarnih elektrana na Zemlji - oko 24 grama po kilovatsatu, piše BBC.