To će se posebno odraziti u zahtjevima brojnih tehničkih fakulteta koji će od učenika tražiti da polože višu razinu A matematike umjesto dosadašnje B te više humanističkih za koje će trebati položiti razinu A iz hrvatskog jezika.

Razina matematike bit će u odnosu na prošlu godinu podignuta na 12 sastavnica Sveučilišta – na svim studijskim programima Arhitektonskog, Ekonomskog, Građevinskog, Grafičkog, Medicinskog, Učiteljskog, Veterinarskog, Stomatološkog i Fakulteta prometnih znanosti. Agronomski fakultet višu razinu matematike tražit će za upis na dva studijska programa – Hortikulturu i Krajobraznu arhitekturu, a Filozofski i Hrvatski studiji za studij Psihologije.

Razina Hrvatskog jezika bit će podignuta na razinu A na osam sastavnica Sveučilišta – na Akademiji dramske umjetnosti, Geodetskom, Arhitektonskom, Medicinskom, Stomatološkom, Katoličkom bogoslovnom (na četiri programa), Agronomskom (na tri programa) i na Modnom dizajnu Tekstilno-tehnološkog fakulteta.

Razina stranog jezika podignuta je na četiri sastavnice - na Arhitektonskom, Medicinskom, Stomatološkom i Veterinarskom fakultetu.

I studenti će cijeniti ovaj obrat

Predsjednik Radne skupine za državnu maturu dr. sc. Antonije Dulčić, profesor na PMF-u, rekao je da je radna skupina, osnovana prije tri godine, u proteklom razdoblju pratila rezultate upisa i uspješnost studenata i na temelju povratnih informacija zaključila da bi kriterije svakako trebalo povisiti. 'Za ovu godinu smo predložili da se kriteriji postrože barem na Sveučilištu u Zagrebu koje se po napucima Senata želi profilirati kao jedno elitnije sveučilište', rekao je dr. Dulčić koji smatra da će ovaj potez prepoznati i sami učenici. 'Ako se budu htjeli upisati na Sveučilište, oni će znati da se upisuju na elitnije sveučilište. Hrvatskoj je potrebno jedno sveučilište koje će mladima ulijevati povjerenje da se školuju u dobroj ustanovi', rekao je istaknuvši da će takav duh kompetitivnosti biti osobito važan kada Hrvatska uđe u EU.

Dulčić je objasnio da je posebna pozornost posvećena matematici, jer se razine A i B jako razlikuju ne samo po težini već i po sadržaju. 'Sadržaj matematike na razini B obuhvaća matematiku iz osnovne škole i tek nešto od prvog razreda srednje škole, dakle do kvadratne jednadžbe i ništa dalje. Tu nema ni analize funkcija, eksponencijalne, logaritamske, trigonometrije, sinusa, kosinusa i tangensa, svega onoga što se uči kasnije. To postoji samo na razini A. No da se ne bi pogrešno shvatilo, treba istaknuti da ta razina A nije neka natjecateljska matematika, već obična matematika srednje škole koja je neophodna za sve tehničke studije', objasnio je dr. Dulčić.

Iako studiranje na Medicinskom fakultetu ne zahtijeva neko veće poznavanje matematike, čelnici te sastavnice također su se odlučili za podizanje razine jednostavno zato što su uočili da su svi oni koji su se dosad uspjeli upisati ionako položili razinu A. Za podizanje matematičke letvice odlučio se i Učiteljski fakultet kako bi osigurao da djecu poučava kvalitetan učiteljski kadar.

Dulčić kaže da fakulteti koji su do sada tražili dodatne provjere znanja poput Medicinskog, Pravnog, Arhitektonskog i Filozofskog, od njih neće odustati ni u sljedećoj godini. Medicinski fakultet, primjerice, traži kvalitetnije poznavanje predmeta kao što su biologija, kemija i fizika, međutim, budući da nije potrebno dobro znati sva njihova područja, uprava je zaključila kako je bolje od učenika tražiti da polože prijemni, nego da za sve imaju položenu razinu A.

Profesor je istaknuo kako nema straha da bi novi kriteriji mogli predstavljati problem za učenike strukovnih škola jer su rezultati pokazali da je od ukupno 9.000 maturanata koji su ove godine polagali razinu A čak 5.000 njih bilo iz strukovnih škola, a 4.000 iz gimnazija.

Pad kvalitete studenata

Neki profesori na PMF-u još su u lipnju uputili apel da se razine znanja iz matematike na državnoj maturi povećaju za najmanje 40 posto ističući da će u protivnom doći do intelektualne devastacije budućih generacija jer su studenti tog fakulteta proteklih godina pokazali ozbiljan pad u kvaliteti i uspjehu.

Prof. dr. Srđanka Tomić Pisarović, pročelnica Kemijskog odsjeka PMF-a, tada je za Jutarnji list rekla da je ove godine sve kolokvije položilo samo 14 od 101 studenta.

'Usporedbe radi, prošle je godine ta prolaznost bila dvostruka veća. Rezultati su još lošiji kad se uzme u obzir to da je među tih 14 studenata pet onih koji ponavljaju godinu', objasnila je prof. Tomić Pisarović.