U sklopu svjetske kampanje nazvane 1Mission 1 Million, čak 32 projekta dobit će nagrade u iznosima od 20.000 eura, 50.000 eura ili čak 100.000 eura.

Oko tri milijuna ljudi u svijetu svake godine doživi moždani udar koji je posljedica atrijske fibrilacije. Oko 65.000 hrvatskih građana ima fibrilaciju atrija (FA), 15-ak tisuća samo u Zagrebu, a očekuje se da će se taj broj u sljedećih 20 godina udvostručiti zbog sve većeg udjela starijih osoba u populaciji. Svaki četvrti Zagrepčanin stariji od 40 godina razvit će fibrilaciju atrija.

Hrvatski projekt u konkurenciji je za novčanu potporu od 50.000 eura i trenutno je na četvrtoj poziciji od ukupno 60 natjecatelja. Dakle, ima odlične izglede!

Pomognite jednostavnim klikom!

Budući da je taj projekt važan za sve hrvatske državljane, dajte mu svoj glas i pomognite da se akcija provede u našoj zemlji. Postupak je jednostavan:

1. kliknite na link https://www.heartofstroke.com/applications/14448;

2. pročitajte sve o projektu i pritisnite VOTE;

3. od vas će se tražiti e-mail adresa, na koju će vam stići mail sa stranice noreply@heartofstroke.com;

4. otvorite mail i kliknite na link da biste potvrdili svoju e-mail adresu.

Svaki dan možete glasati istom (potvrđenom) adresom! Ukoliko nemate vremena glasati svaki dan, proslijedite svoju e-mail adresu na croatianstrokesociety@gmail.com (nakon što ste je potvrdili) da bi Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara moglo glasati umjesto vas. Pomognite i proslijedite informaciju!

Što je atrijska fibrilacija?

Tijekom atrijske fibrilacije kaotičan rad srca dovodi do zastoja krvi u srčanim šupljinama te se povećava mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka (tromba) koji iz srca putuju u krvne žile mozga i uzrokuju moždani udar.

Moždani udari uzrokovani atrijskom fibrilacijom u pravilu su najteži. Moždani udar je četvrti uzrok smrti u svijetu, dok je kod nas još uvijek na visokom drugom mjestu.

Atrijska fibrilacija, kao i rehabilitacija nakon moždanog udara, zahtijeva visoku razinu usklađenosti medicinskih struka.

AF i moždani udar zahtijevaju edukaciju bolesnika. U Hrvatskoj još uvijek prevladava fatalistički pogled na moždani udar i skepticizam u pogledu liječenja akutnog moždanog udara.

Bolesnici koji primaju antikoagulacijski tretman ne dobivaju dovoljno informacija o interakcijama s antibioticima i prehranom.

Glavni problemi koje će trebati riješiti su način informiranja zainteresiranih skupina građana organiziranjem edukativnih predavanja, tribina i radionica o prehrani. Nastupima u sredstvima javnog priopćavanja i dijeljenjem promidžbenih materijala u ambulantama opće medicine, domovima zdravlja i domovima umirovljenika nastojat će se osigurati zadovoljavajuća informiranost građana.

O projektu:

Ilustrirani vodič sa savjetima za bolesnike s atrijskom fibrilacijom bit će tiskan i na raspolaganju u svim centrima primarne zdravstvene zaštite, kao i kardiološkim i neurološkim centrima. Da bi se smanjio broj pacijenata s atrijskom fibrilacijom koji još nemaju dijagnozu, udruga planira poslati informacije o atrijskoj fibrilaciji i moždanom udaru svim Zagrepčanima iznad 40 godina preko društvenih mreža, kao npr. Facebooka.

Edukacija stanovništva i medicinskog osoblja o atrijskoj fibrilaciji odvijat će se kroz seminare jednom mjesečno u prostorijama Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara u Ulici kneza Mislava 10 u Zagrebu.

Pacijenti s atrijskom fibrilacijom educirat će se o znakovima moždanog udara (krilaticom GROM: govor, razumijevanje, oduzetost polovice tijela = moždani udar!), kao i o planiranju eventualnog prijevoza u hitnim slučajevima u najbližu jedinicu za liječenje moždanog udara da bi primili tretman za akutni moždani udar, tj. trombolizu. Broj tromboliza kod bolesnika s atrijskom fibrilacijom uključenih u projekt bit će objektivan pokazatelj uspjeha.

Organizirat će se radionice o prehrani bolesnika s atrijskom fibrilacijom. Naime, u terapiji atrijske fibrilacije prepisuju se antikoagulansi koji preveniraju nastanak ugrušaka. Međutim, vitamin K, koji je prisutan u raznim namirnicama, smanjuje učinak antikoagulansa. Vrlo niska razina vitamina K dovodi do povećane osjetljivosti na antikoagulanse. Bolesnici koji primaju antikoagulacijske lijekove stoga trebaju biti informirani o količini vitamina K u hrani, a visoku količinu vitamina K ima zeleno i lisnato povrće (kelj, špinat, repa itd.). Činjenica je da su te namirnice vrlo zdrave i korisne u prevenciji moždanog udara, zbog čega se preporučuje stabilna potrošnja umjesto njihovog izbjegavanja.   

Obrazovanje u kombinaciji s degustacijom hrane (recepti mediteranske prehrane, recepti za antikoagulantnu dijetu) također povećava socijalnu interakciju.

Iako će se predavanja održavati u Zagrebu, neki dijelovi projekta, poput dijeljenja priručnika ili edukacije preko internetskih stranica, provodit će se na razini cijele Hrvatske.

Više informacija (među ostalim i izračun svog osobnog rizika od moždanog udara) možete potražiti na službenim stranicama udruge http://www.mozdaniudar.hr.

Dakle, dajte svoj glas i pomognite sami sebi i svojim bližnjima.