Američki biokemičar ruskog podrijetla Anatolij Kljosov u više je navrata privlačio pozornost medija, osobito u 'komšiluku', svojim tvrdnjama kako je analizom gena otkrio da su Srbi najstariji narod, da potječu od Noinog sina te da je Balkan pradomovina svih Slavena, pa i onih koji su otišli u Indiju, pokorili starosjedioce i postali poznati kao najviša klasa - arijevci
Prema Kljosovu gen R1A1, koji je najčešći u dinaridskom području Balkana i ponekad se naziva 'ilirskim', pokazuje da su od Srba potekli svi današnji Slaveni, uključujući i Hrvate i Ruse, ali i većina naroda Europe. Star je oko 12 tisuća godina za razliku od ostalih koji su stari između četiri i sedam tisuća godina. Svi narodi u Europi osim dva imaju preko 40 posto prasrpskog gena, tvrdi Kljosov, koji se u srbijanskim medijima predstavlja kao gostujući profesor Harvarda.
Na temelju njegovog istraživanja napravljena je ča i karta srpskog gena koja pokazuje kako preko 60 posto stanovnika današnje Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Danske, sjevernog dijela Njemačke, južnog dijela Skandinavije te dijela Velike Britanije ima srpski gen. Nosioci R1a1 gena na Balkanu su se nakon dvjestotinjak naraštaja probili na istočnoeuropsku ravnicu, gdje se prije 4500 godina pojavio predak suvremenih Rusa i Ukrajinaca, a nešto kasnije naselili su Indiju.
Ovu vijest u više su navrata prenosili brojni mediji na Balkanu. Nadmetanje genima, haplo grupama i teorijama o starosti naroda nisu rijetkost u našem podneblju. Sličnim istraživanjima podrijetla naroda na temelju gena bavio se i bivši ministar znanosti Dragan Primorac koji je 2011. ustvrdio da su više od tri četvrtine današnjih muškaraca iz Hrvatske potomci starih Europljana koji su na ove prostore došli prije i nakon posljednjeg ledenog doba. Dr. sc. Ivan Jurić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu je u listopadu 2011. pak ustvrdio da Hrvati nisu potekli iz Perzije, da su vrlo malo Slaveni te da se bitno razlikuju od istočnih susjeda Srba, Crnogoraca, Grka i Albanaca, koji imaju više azijatskih, hunskih i tatarskih gena.
Kljosov je pseudoznanstvenik
Molekularni biolog Boris Lenhard, izvanredni profesor računalne biologije na londonskom Imperial Collegeu, kojega je Times 2013. svrstao na osmo mjesto najboljih sveučilišta svijeta, za tportal je rekao da prije svega treba naglasiti da Kljosov nije nikakav stručnjak s Harvarda.
'Radi se o osobi koja je bila na Harvardu krajem osamdesetih i početkom devedesetih, koja se u tom razdoblju bavila biokemijom ugljikohidrata, tj. područjem potpuno nesrodnim populacijskim studijama, i koja je u tom razdoblju za standarde jednog Harvarda ostvarila vrlo mršave i nezapažene znanstvene rezultate', rekao je dr. sc. Lenhard.
'Kljosov već godinama nema afilijaciju s bilo kojom znanstvenom ustanovom nego je samostalni poduzetnik i vlasnik tvrtke, a svoja 'istraživanja', pod debelim navodnicima, objavljuje u časopisima koje sam izdaje ili u časopisima predatorskih izdavača koji onima koji plate objavljuju što bilo. Njegov rad u području molekularne genealogije ima sva obilježja loše znanosti i pseudoznanosti s elementima religijskog literalizma. Bavi se područjem u kojem nema nikakvih priznatih akademskih rezultata, smišlja 'teorije' koje su stručnjacima tragikomične, i optužuje znanstvenike koju su proveli cijeli život kompetentno istražujući isti problem za rigidnost i dogmatizam. Njega svakako treba ignorirati', rekao je dr. Lenhard.
