TikTok je 2020. zamalo izbjegao blokadu aplikacije u SAD-u te se susreo sa svakodnevnom gomilom pitanja o kibernetičkim rizicima koje može uzrokovati. Zahvaljujući hrpi složenih pravnih izazova debata je s vremenom utihnula te je dolaskom Joea Bidena na vlast 2021. u jednom trenu i službeno završena.

Dvije godine kasnije aplikacija je opet pod nišanom i posljedice bi mogle biti još veće.

U vrijeme Trumpove vladavine TikTok je imao oko 800 milijuna preuzimanja, a sad ih ima 3,5 milijardi. Dodamo li tome porast geopolitičkih tenzija između Kine i Zapada, jasno je da je njegova budućnost upitnija nego ikad. TikTok je predstavio odgovore na tri zabrinutosti vezane uz kibernetičku sigurnost te objasnio način na koji ih firma rješava.

TikTok sakuplja 'ogromne' količine podataka

U nedavnoj je izjavi za BBC predstavnica TikToka objasnila da njihova aplikacija sakuplja podatke 'po industrijskim standardima'. Kritičari, podsjetimo, nerijetko optužuju TikTok zbog sakupljanja ogromne količine podataka. Izvješće australske kompanije Internet 2.0, objavljeno prošlog srpnja, najčešće se citira kao izvor dokaza za to.

Stručnjaci su proučavali izvorni kod aplikacije te izvijestili da ona vrši 'ekscesivno sakupljanje podataka'. Analitičari tvrde da TikTok sakuplja lokaciju, vrstu uređaja i podatke o drugim aplikacijama koje korisnik ima na smartfonu. Sličan je test obavio Citizen Lab te zaključio da 'u usporedbi s drugim društvenim mrežama TikTok sakuplja otprilike istu količinu podataka za praćenje korisnika'.

Nedavno izvješće Instituta za tehnologiju u Georgiji navodi da 'druge društvene mreže rade istu ili sličnu stvar kao i TikTok'.

Kineska vlada koristi TikTok za špijunažu

TikTokova glasnogovornica rekla je BBC-ju da je kompanija potpuno nezavisna te da 'nikad nije predala podatke kineskoj vladi niti je kineska vlada ikad to tražila'. Premda aplikacija smeta stručnjacima za kibernetičku sigurnost, većina nas smatra da je slanje osobnih podataka društvenim mrežama dio 'faustovskog ugovora'.

U zamjenu za njihovu uslugu dozvoljavamo im da sakupljaju informacije o nama te nam serviraju personalizirane reklame i prodaju naše podatke drugima koji ih koriste za istu svrhu - reklame.

Problem koji kritičari imaju s TikTokom je to što kompaniju drži pekinški ByteDance te što se radi o neameričkoj aplikaciji koju Amerikanci jako vole. Facebook, Instagram, Snapchat i YouTube, primjerice, sakupljaju sličnu količinu podataka, no razlog za to što nisu na meti njihovo je podrijetlo.

Američki zakonodavci godinama podrazumijevaju razinu povjerenja u kompanije da se sakupljani podaci neće koristiti za ugrozu nacionalne sigurnosti. Trumpova izvršna naredba optužila je TikTok za sakupljanje podataka koje bi se moglo iskoristiti za 'praćenje federalnih zaposlenika, stvaranje dosjea osobnih informacija za ucjenjivanje i korporativnu špijunažu'. Dosadašnji dokazi upućuju na to da je riječ o teoretskom riziku koji je podupro kineski zakon iz 2017., koji navodi da sve kineske organizacije i građani moraju podržati, pomagati i surađivati' s kineskim obavještajnim službama.

Institut u Georgiji naveo je da je rečenica izvedena izvan konteksta zato što zakon navodi i poštovanje prava privatnih osoba i kompanija. TikTokovi voditelji u nekoliko navrata pokušali su uvjeriti korisnike da kinesko osoblje ne pristupa podacima korisnika izvan Kine, no kompanija je prošlog prosinca priznala da su neki zaposlenici u Pekingu pristupili podacima dva američka novinara i 'malom broju' drugih kako bi pratili njihove lokacije i provjeravali jesu li se susretali s drugim zaposlenicima TikToka osumnjičenima za davanje informacije medijima.

Kompanija inzistira na tome da su korisnički podaci pohranjeni u SAD-u i Singapuru te da nikad nisu bili kopirani i slani u Kinu. Također navodi da planira osnivati podatkovne centre na drugim lokacijama poput Irske, gdje bi se od 2024. spremali podaci iz EU-a i Engleske.

TikTok služi za ispiranje mozga

TikTokova glasnogovornica navodi da 'pravila aplikacije vezana uz zajednicu zabranjuju dezinformiranje koje može nanijeti štetu javnosti, a to uključuje koordinirano neautentično ponašanje'.

FBI-jev voditelj Christopher Wray krajem prošle godine američkim zakonodavcima rekao je da 'kineska vlada može kontrolirati algoritam za prijedloge kojim se može vršiti utjecaj na ciljanu publiku'. Zabrinutost je poduprta sestrinskom aplikacijom Douyin, koja doduše postoji samo u Kini, no koja je ekstremno cenzurirana te čiji algoritam navodno potiče objavu edukacijskog i dobroćudnog sadržaja. Stvar je u tome što su apsolutno sve društvene mreže u Kini pod jakom cenzurom, a hrpa internetskih policajaca uporno briše i moderira sadržaj koji, naprimjer, kritizira vladu ili poziva na politički bunt.

Tijekom njegova uspona postojali su slučajevi cenzure TikToka, no s vremenom se u zapadnoj verziji aplikacije njihov broj smanjio na minimum - sad se ponekad dogodi pokoja kontroverzna odluka moderatora, no to susrećemo posvuda.

Stručnjaci iz Citizen Laba zaključili su da ByteDanceov TikTok ima posve drukčije metode moderacije u usporedbi s Douyinom. 'Platforma ne podupire očiglednu cenzuru objava', piše u izvješću.

Teoretski rizik

Konačna slika TikToka temeljena je na brojnim teoretskim strahovima i rizicima. Kritičari tvrde da je TikTok 'trojanski konj', no izgleda da se radi o samo još jednoj društvenoj mreži koja usisava korisničke podatke i koristi ih za reklame. Problem je u tome što bi se TikTok mogao ispostaviti kao vrlo moćno oružje tijekom potencijalnog sukoba.

Aplikacija je već zabranjena u Indiji, državi koja je 2020. poduzela mjere protiv desetaka kineskih digitalnih platformi. Američka blokada TikToka mogla bi jako utjecati na nju, jer ako to naprave Amerikanci - to će napraviti i njihovi saveznici.

Vrijedi za kraj napomenuti da su svi ovi rizici neka vrsta jednosmjerne ulice. Kina se, na koncu, ne mora brinuti oko američkih aplikacija zato što im kineski korisnici već godinama ne mogu pristupati.