Umorni ste i ne da vam se ustati iz kreveta? Niste jedini, tako se osjećaju mnogi ljudi širom svijeta. Eto, kako piše Business Insider, čak 43 posto Amerikanaca kaže da su previše umorni da bi mogli funkcionirati. Mnogi stoga maštaju kako bi lijepo bilo da više nikad ne moraju ustati i napustiti toplinu svog kreveta. U redu, no što bi se dogodilo kad bi se maštanja ostvarila, da vam se uz uzglavlje nađe sve ono što bi vam moglo zatrebati, od hrane i pića do mobitela, računala i daljinskih upravljača?

U početku bi dakako uživali no ukoliko bi nastavili ležati 24 sata počele bi se pojavljivati prve promjene na plućima. Gravitacija ih više ne povlači u normalan položaj pa bi prvo počeo slabiti donji dio pluća. U početku se ne bi osjećali drugačije no sluz bi se nakupljala, što bi u konačnici moglo izazvati upalu pluća. Zato se bolesnicima preporučuje da u krevetu sjede, podupiru leđa s više jastuka, a dobro bi bilo i namjerno zakašljati tu i tamo.

Od mirovanja stradavaju kosti

Nakon tjedan dana nevolje bi se namnožile. Mišići i kosti održavaju težinu tijela no u ležećem položaju oni nemaju što raditi. Svakim tjednom ležanja u krevetu kosti gube jedan posto svoje gustoće i s vremenom postaju krhkije i sklonije lomovima. Zato astronauti, koji često mjesecima žive u uvjetima bez gravitacije, vježbaju najmanje dva sata dnevno i uzimaju velike količine kalcija.

Istovremeno se za jedan posto smanjuje i mišićna masa, posebno na bedrima, stražnjici i ramenima jer ih više ne koristite. Mišići bi inače revno uzimali šećer iz krvi no nakon desetak dana ležanja taj se proces usporava jer im energija nije potrebna. Šećer koji bi inače apsorbirali mišići sad se nakuplja u krvotoku i dovodi organizam u opasnost od pojave dijabetesa tipa 2.

Rane od ležanja

Od drugog tjedna ležanja mogli bi se pojaviti prvi znakovi dekubitusa. Riječ je o ranama od ležanja koje uključuju ozljede kože i podležećeg tkiva. One nastaju kad koštani dijelovi tijela, poput kukova, potkoljenica i gležnjeva predugo pritišću isto mjesto. Konstantni pritisak blokira protok krvi, što ubija stanice kože. S vremenom bi osim kože mogle stradati kosti i mišići.

U međuvremenu, mišići se ubrzano troše i kopne. Nakon samo dva tjedna mogli bi izgubiti do 10 posto mišićne mase. A to uzrokuje novi problem, jer što manje mišića imate, to vam treba manje kisika i protoka krvi. Nakon mjesec dana provedenih u krevetu srce ispumpa 30 posto manje krvi po otkucaju. A s manje kisika koji cirkulira kroz vaše tijelo, osjećate se umornije iako ste se odmarali solidnih mjesec.

A ako uskoro ne ustanete, teško da ćete to više ikad napraviti. Nakon šest mjeseci izležavanja, najkasnije godinu dana, većina vaših mišića će nestati. Vaše kosti bit će prekrhke da bi podnijele vašu težinu, a vaše srce bit će preslabo da bi normalno radilo.

Prije ili kasnije stradat će i mozak

Mjeseci gledanja u uvijek iste zidove, u isto mjesto na stropu i preživljavanje vječno istih iskustava nisu dobri za mentalno zdravlje. Studija na trudnicama pokazala je da mirovanje u krevetu povećava rizik od anksioznosti i depresije, a neke su žene prijavile da se osjećaju izolirano i zatvoreno te da gube kontrolu.

Dakle, ne, godina neprekidnog odmora u krevetu daleko je od raja za opuštanje. Sve ove prethodno nabrojane promjene na ljudskom tijelu razlog su zbog kojeg liječnici pokušavaju pacijente čim prije postaviti na noge. U međuvremenu, pacijente redovito 'roštiljaju', okreću u krevetu i tjeraju ih da vježbaju kako im srce i mišići ne bi atrofirali. Dakle, da zaključimo: nema ništa loše u lijenom izležavanju u nedjeljno jutro, sve dok u ponedjeljak opet ustanete na noge i krenete u život, ma kakav bio.