Šefovi najvećih domaćih telekoma od nove Vlade očekuju bolje uvjete investiranja i reguliranje poslovanja OTT tvrtki (over-the-top)
Predsjednik uprave Hrvatskog Telekoma Davor Tomašković ocijenio je tijekom panela u sklopu konferencije 'Trendovi u telekomunikacijama, tehnologiji i medijima za 2016.' kako je tijekom prošle godine zaustavljen pad tržišta te kako su nastavljena ulaganja, ponajprije u novu LTE mrežu i optički pristup.
Tijekom ove godine očekuje daljnji razvoj usluga, ali i porast potražnje za mrežnim kapacitetima, kao i sve veću potrebu za digitalizacijom. HT će nastaviti s ulaganjima na dosadašnjim razinama (više od milijarde kuna godišnje), ali država mora poboljšati uvjete investiranja i regulirati pitanja poput poslovanja OTT-a na domaćem tržištu. Pojednostavljeno, OTT (over-the-top) usluge i kompanije, odnosno sadržaji poput recimo Pickboxa, označavaju one tvrtke i multimedijske usluge (audio, video i slične) koje se korisniku isporučuju putem interneta, neovisno o pružatelju usluga pristupa internetu kojeg koriste.
Predsjednik uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský složio se s ocjenom o oporavku i stabilizaciji tržišta. No, upozorio je na neravnotežu u tržištu.
'Zbog toga što jedan igrač dominira s 83 posto telekom tržišta cijene u Hrvatskoj su više nego što bi trebale biti, a dvije trećine zemlje ovisi o staroj infrastrukturi', rekao je te dodao kako ni tržišna konsolidacija neće riješiti taj problem.
Replicirajući Dvorjačanskom, Tomašković je ustvrdio kako je penetracija širokopojasnog pristupa internetu zadnjih godina povećana s 33 na 55 posto, dok je dostupnost mreža 4G podignuta na 65 posto, što Hrvatsku svrstava među najmodernije europske zemlje.
'Nije dovoljno', rekao je Tomašković, 'ali nije ni približno loše kako je bilo. HT-ova ulaganja 30 posto su veća od europskih u odnosu na prihode, i daleko više od drugih telekoma u Hrvatskoj.'
Šef HT-a odličnu priliku vidi u razvoju infrastrukture u ruralnim krajevima, za što bi trebalo povući 200 milijuna eura iz europskih fondova, ali ne za stvaranje državnog telekoma, što je nazvao 'nezdravom idejom'.
Od nove Vlade očekuje uklanjanje administrativnih prepreka ulaganjima. Kao primjer je naveo to što privatne tvrtke moraju plaćati pravo puta za povlačenje infrastrukture, što javna i državna poduzeća ne moraju.
Upitan kako će biti u budućnosti rješavan problem piratiziranja sadržaja, Tomašković je rekao kako se korisnici na piratstvo uglavnom odlučuju zbog nedostupnosti i visokih cijena sadržaja.
'Pojava Pickboxa, Netflixa i sličnih servisa već sad značajno umanjuje potrebu za alternativnim izvorima sadržaja, cijene su prilično dostupne, a nude i lokalizirane usluge', pojasnio je Tomašković.
Viktor Pavlinić, glavni izvršni operativac Tele2, priliku vidi u digitalizaciji i podizanju kvalitete korisničkog iskustva, o čemu bi telekomi trebali učiti od OTT-ova.
Tržišna penetracija smartfona (sad je na razini višoj od 80 posto) i sve prisutniji LTE (sada oko 30 posto) guraju rast prometa. U budućnosti će glavni generator biti sadržaj, uvjeren je Pavlinić koji smatra kako teoretske maksimalne brzine nisu bitne koliko dostupnost mreže i pokrivenost te brzina odziva.
Željko Lukač (Metronet) uvjeren je kako konsolidacija mora biti nastavljena, ali i upozorio kako je neodrživa situacija u kojoj se od telekoma očekuje nastavak ulaganja uz strogu regulaciju te smanjivanje manevarskog prostora i margine zarade. 'Morat će biti promjena', poručio je.
Lukač je upozorio i kako prije ulaganja u infrastrukturu telekomi trebaju smanjiti vlastite neučinkovitosti. Protivnik je toga da javni sektor vodi glavnu riječ kad su ulaganja u pitanju jer će, kako je rekao, 'samo uludo utrošiti vaš novac'.
Za bolju regulaciju poslovanja OTT-ova založio se i prvi čovjek Iskona Saša Kramar, iako smatra kako je konkurencija dobra i za korisnike i iza same tvrtke. No, nije u redu da jedni moraju plaćati, primjerice, naknade ZAMP-u, a drugi ne.
Kramar je uvjeren kako digitalizacija svega donosi industrijsku revoluciju koja će brzo i temeljito puno toga promijeniti. 'Telekomi će biti glavni pokretači tog razvoja, s infrastrukturom i IT rješenjima, a internet stvari prvo će zaživjeti u poslovnoj primjeni', prognozirao je.