Prije otprilike 4500 godina silueta Stonehengea izgledala je znatno drugačije nego danas. Arheološka istraživanja otkrivaju tragove izgubljenog kamenja i daju nova saznanja o tom monumentalnom građevinskom pothvatu. No što se dogodilo s nestalim kamenjem i kako je izgledao dovršeni Stonehenge?
Na zimski solsticij, 21. prosinca, zalazak Sunca kroz kamenje Stonehengea nudi dramatičan prizor. Ako stanete između kamena Heel i glavnog kamenog kruga, Sunčeve zrake prolaze kroz vertikalne procjepe megalita, stvarajući dojam da spomenik 'guta' Sunce.
Arheolozi vjeruju da ovo poravnanje nije slučajnost, već rezultat dizajna graditelja. Međutim istraživanja pokazuju da je u prošlosti bilo više kamenja koje je naglašavalo taj prizor, uključujući najviši i najpreciznije isklesan kamen, poznat kao Stone 56.
vezane vijesti
Nestalo kamenje: Teorije i dokazi
Pitanje nestalog kamenja muči arheologe već stoljećima. Prva realna skica Stonehengea iz 1740. godine prikazuje stanje slično današnjem, no istraživanja su pokazala da je polovica kamenja premještena ili obnovljena tijekom radova u 20. stoljeću. Arheološka iskapanja otkrila su tragove rupa koje su ga nekoć držale, sugerirajući da je Stonehenge nekoć imao veći broj megalita nego što ih danas vidimo.
Jedan od najintrigantnijih nalaza dolazi iz 1979. godine, kada je otkrivena rupa uz kamen Heel. To otkriće pokazuje da je uz postojeći megalit postojao još jedan, čineći par koji bi uokvirio izlazak Sunca na ljetni solsticij. Slično tome, 2009. godine otkriven je trag nepoznatog kamenog kruga u blizini Stonehengea, čiji je kamenje možda premješteno u glavni krug.
Zašto je dio kamenja nestao?
Veliki kameni blokovi, poznati kao sarseni, i manji plavci (bluestones) koristili su se za gradnju Stonehengea. Sarseni su izuzetno tvrdi i lokalnog su podrijetla, a plavci su doneseni iz jugozapadnog Walesa. Arheolozi su otkrili da je dio kamenja uklonjen i isklesan za suvenire ili čak korišten za medicinske svrhe u rimsko doba.
Jedan od najvažnijih nalaza uključuje tzv. Altar Stone – jedini pješčani plavac u središtu Stonehengea. Novija geološka istraživanja pokazala su da ovaj kamen potječe iz sjeveroistočne Škotske, što ga čini najudaljenijim izvorom megalita pronađenih na lokaciji.
Je li Stonehenge ikad bio dovršen? Arheolozi i dalje raspravljaju o tome. Neki sugeriraju da je nedostatak kamenja na jugozapadnoj strani rezultat uništavanja, a drugi vjeruju da je dizajn namjerno ostavljen otvoren.
Znanstvenici utvrdili zašto je izgrađen?
Stonehenge je izgrađen da bi ujedinio drevne stanovnike Britanije, davno prije nego što su nastala prva kraljevstva, sugerira najnovija studija. Geološka analiza otkrila je da su kameni blokovi, od kojih je sastavljen ovaj fascinantni spomenik, doneseni na Salisbury Plain u Wiltshireu iz udaljenih krajeva otoka – sa sjevera, zapada i juga - prije gotovo 5000 godina.
Takav pothvat, koji je uključivao prijevoz kamenja teškog nekoliko tona stotinama kilometara primitivnim alatima, ukazuje na to da je svrha Stonehengea bila okupljanje i povezivanje ljudi, tvrde istraživači čiji su rezultati objavljeni u časopisu Archaeology International.
Profesor Mike Parker Pearson, vodeći istraživač i arheolog sa Sveučilišta College London, izjavio je: 'Činjenica da svi njegovi kameni blokovi potječu iz udaljenih regija – što Stonehenge čini jedinstvenim među više od 900 kamenih krugova u Britaniji – sugerira da je imao političku, kao i religijsku svrhu. Bio je to monument zajedništva naroda Britanije, slaveći njihove vječne veze s precima i kozmosom.'
