Meng Wanzhou završila je u kanadskom pritvoru zbog kršenja sankcija Iranu, a Kina od Kanade i SAD-a traži da razjasne razloge uhićenja kćeri osnivača kineskog tehnološkog diva. Ovaj incident zadao je novi udarac nadi glede popuštanja trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a
Meng Wanzhou, jedna od potpredsjednica Huaweija i kći osnivača tvrtke Rena Zhengfeia, uhićena je još 1. prosinca u kanadskom Vancouveru, a sutra će tamošnji sud odlučivati o njenom izručenju Sjedinjenim Američkim Državama. Razlog: američke službe imaju Huawei na piku još od 2016. godine zbog navodnog kupovanja američkih proizvoda za Iran i druge zemlje pod američkim sankcijama.
Hapšenje kćeri osnivača Huaweija izazvalo je i potrese na azijskim burzama, samo nekoliko dana nakon snažnog rasta, potaknutog dogovorom između predsjednika SAD-a i Kine Donalda Trumpa i Xi Jinpinga o carinskom primirju. Stoga nimalo ne čudi da je Kina odmah zatražila da se Meng pusti na slobodu.
Kina od Kanade i SAD-a traži da razjasne razloge uhićenja kćeri osnivača kineskog tehnološkog diva, prenosi Reuters i ističe da je ovaj incident zadao novi udarac nadi glede popuštanja trgovinskih napetosti između Kine i SAD-a.
Predstavnici Huaweia nisu komentirali slučaj, kao ni kanadski i američki dužnosnici, objavio je Reuters .
U neka druga vremena pisali bismo o tome kako je kineski Huawei na svom tržištu ima svog glasovnog digitalnog asistenta, Xiaoyi, koji djeluje preko pametnog zvučnika AI Cube i pametnih telefona. Rekli bismo i da ovaj tehnološki div intenzivno radi na proizvodnji digitalnog glasovnog asistenta koji će raditi i izvan Kine. No izvozom umjetne inteligencije na svjetska tržišta Huawei bi ozbiljno zaprijetio američkim tehnološkim gigantima i proizvodima kakvi su Alexa ili Siri.
Nemaju samo Amerikanci Huawei na zubu
Je li razlog zbog kojeg je Meng završila iza brave kršenje sankcija ili neki drugi, može se samo nagađati. Tko je uopće Meng Wanzhou, i zašto je baš ona završila u esktradicijskom pritvoru u Kanadi?
Kći osnivača Huaweija diplomirala je na studiju znanosti i tehnologije u Huazhongu te se 1993. zaposlila u očevoj kompaniji kao direktorica računovodstvenog odjela. S vremenom se uspela do pozicije dopredsjednice upravog odbora tvrtke. Brinula se za financijsko poslovanje i razvila standardiziranu i jedinstvenu organizacijsku strukturu, nadzirala financijske sustave i pokretala razvoj IT platform. Osnovala je pet servisnih centara širom svijeta i dovršila Globalni centar za naplatu u kineskom Shenzhenu, čime je ojačala financijsku moć tvrtke. Meng je nadzirala i provedbu osmogodišnjeg partnerstva s IBM-om, ubrzala razvoj podatkovnih sustava, poboljšala operativnu učinkovitost kompanije u kojoj je optimizarala procese i poboljšala internu kontrolu.
detaljan pregled
Novi smartfoni, pametni sat, narukvice... evo što je sve Huawei predstavio u Londonu
Ukratko, tatina ljubimica izrasla je u menadžera iz snova. Jer ona nadgleda financije tvrtke koja zapošljava 180.000 radnika, ima prihod 47,4 miliijardi dolara samo u prvoj polovici ove godine u kojoj bi trebala prodati oko 200 milijuna pametnih telefona. Meng je bila najozbilniji kandidat da na čelu kompanije naslijedi svog 74-godišnjeg oca Rena Zhengfeija. On sam negirao je te glasine, rekavši da ne može jedan čovjek sam odlučivati o takvim stvarima jer bi to bio nepotizam.
Sin siromašnih učitelja, inženjerac, partijac, direktor
Meng Wanzhou je dakle izuzetno uspješna poslovna žena, majka dvoje djece, a prije no što je osnovao kompaniju Huawei, nezin otac radio je za kinesku vojsku. Službena biografija iznosi tipičnu priču o ružnom pačetu koje izrasta u lijepog labuda biznisa. Dijete seoskih učitelja iz uboge provincije, upisao je studij građevine i arhitekture u Chongqingu da bi se 1974. priključio vojsci. Postao je inženjerac, pokrenuo tvornicu kemijskih vlakana i dogurao do šefa, 'u rangu pukovnika, samo bez čina'.
Partija je uočila njegove sposobnosti pa je 1982. sudjelovao na 12. Kongresu komunističke partije Kine. Godinu poslije, Ren je postao naftaš, da bi 1987. sa 21.000 ušteđenih yuana pokrenuo Huawei.
Među 100 najutecajnijih ljudi svijeta
Ren drži 1,42 posto dionica tvrtke koju je osnovao, što je još prije osam godina vrijedilo skoro pola milijarde dolara, Većinu dionica navodno drže zaposlenici no stvarna je struktura vlasništa prilično nejasna. U svakom slučaju, Ren je dovoljno moćan da bi ga Time Magazine još 2005. uvrstio na svoj popis 100 najutjecajnijih ljudi svijeta.