Sonda BepiColombo lansirana je još 2018., a u svojoj složenoj putanji, kojom je dvaput proletjela Zemlju i jednom Veneru, mora napraviti šest susreta s Merkurom prije nego što se smjesti u njegovu orbitu. Za to manevriranje potrebno je značajno vrijeme jer, kako objašnjava Europska svemirska agencija (ESA), ulazak u orbitu oko planeta najbližeg Suncu težak je zahvaljujući masivnoj gravitaciji koja ubrzava brzinu svemirske letjelice.

BepiColombo u utorak je izvršio svoj treći pristup Merkuru, približivši mu se samo 236 kilometara od površine. U svom posljednjem preletu BepiColombo je posjetio noćnu stranu Merkura, a koja je, budući da dan na ovom planetu traje 176 zemaljskih okretaja, izuzetno tamna.

Prelet je prošao kako je planirano, a BepiColombo već je poslao tri snimke ove tamne beživotne stijene. Ovo je najbliža fotografija Merkura koju je zabilježila ESA.

'Izranjajući s noćne strane, ovaj sjenoviti pogled… naglašava visine vijugavih tektonskih rubova i dubine kratera', objavila je ESA na Twitteru.

Europska agencija je na svojoj stranici objavila da je sonda uočila prethodno neopažen udarni krater s vrhom u obliku prstena, širok 218 kilometara, koji su nazvali Manley u čast jamajčanske umjetnice Edne Manley (1900.-1987.).

Preletom su također snimljene slike Beagle Rupesa, ‘ploče Merkurove kore koja je gurnuta prema zapadu za najmanje dva kilometra preko susjedne ploče’.

BepiColombo će sljedeći put proći pored Merkura u rujnu 2024., zatim ponovno u prosincu iste godine, a uslijedit će šesti posjet u siječnju 2025. U prosincu 2025. zaustavit će se u orbiti Merkura i podijeliti u dvije letjelice: Mercury Magnetospheric Orbiter (MMO) i Mercury Planetary Orbiter (MPO). Japanska agencija za istraživanje svemira (JAXA) razvila je MMO.

Očekuje se da će dva orbitera provesti oko godinu dana prikupljajući podatke koji će, nadamo se, unaprijediti razumijevanje načina na koji je Merkur evoluirao, njegove unutrašnjosti i sastava, opsega i rasporeda njegove magnetosfere i procesa koji su formirali njegovu površinu.