Tim profesora i istraživača na osječkom FERIT-u razvija FACT@FERIT, alat za provjeru točnosti informacija iz područja elektrotehnike, računarstva i IT-ja. Projekt provode u suradnji s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI), a alat će uskoro biti dostupan svim građanima na korištenje. O detaljima smo razgovarali s voditeljem tog projekta, profesorom Josipom Jobom
Internet nam je omogućio nepresušan izvor informacija, no u moru podataka sve je teže razlučiti što je istinito, a što nije. Rizik od izloženosti pogrešnim i lažnim informacijama sad je samo povećan dostupnošću AI alata, pomoću kojih je u kratkom vremenu i uz malo truda moguće napraviti podosta uvjerljivu neistinitu objavu ili pak brzinski složiti vijest, često bez ikakve garancije da su iznesene informacije točne.
Stoga je osječki Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) upregnuo svoje snage i u suradnji s Hrvatskom udrugom digitalnih izdavača (HUDI) odlučio razviti alat u sklopu projekta FACT@FERIT, a on bi u području njihove ekspertize trebao povećati otpornost našeg društva na poplavu lažnih vijesti.
U njihovu timu nalaze se stručnjaci iz različitih područja, poput umjetne inteligencije, baza podataka, internetskih tehnologija, virtualne stvarnosti i elektronike. Motivaciju za razvoj ovog alata dobili su, kažu nam, zbog sve češćih slučajeva netočnog izvještavanja u području tehnološkog sektora, ali i katkad sumnjivih tvrdnji u znanstvenim radovima.
Što ćemo dobiti novim alatom?
Alat će omogućiti metodološki standardiziran pristup provjeri činjenica, uključujući kronološku analizu objava i identifikaciju uzoraka u izvještavanju.
'Cilj nam je izgradnja sustava za detekciju dezinformacija. Projekt uključuje i edukaciju članova tima o istraživačkom novinarstvu kako bismo mogli provoditi provjeru medijskih činjenica. Misija nam je stvoriti okvir za točno izvještavanje u tehnološkom sektoru', rekao je za tportal Josip Job, voditelj projekta i redoviti profesor na FERIT-u.
Pomoću FACT@FERIT-a bit će moguće identificirati događaje i aktere u određenoj vijesti te njihov prikaz, što će omogućiti lakše istraživanje i analizu.
Drugim riječima, njihov alat olakšat će proces fact-checkinga, kako novinarima, tako i građanima. Alatom će se, primjerice, moći provjeriti kako se određena tvrtka spominje u kontekstu obećanja o nekoj tehnologiji u određenom razdoblju, što će, kako kaže Job, biti od velike pomoći u istraživačkom novinarstvu.
Kao jedan od primjera negativnih posljedica netočnih informacija iz ovog područja, Job ističe razne priče o štetnosti frekvencije 5G mreže, a koje su potaknule vandaliziranje baznih stranica u više zemalja.
Kako će provjera informacija izgledati u praksi?
Građani će za uneseni tekst moći dobiti popis ključnih i povezanih tvrdnji te kronološki pregled objava na tu temu. 'Zapravo ćete dobiti uvid u medijsku povijest teme. Ako je tema AI, dobit ćete popis činjenica, osoba i kronološki predstavljenih događaja na tu temu', dodaje.
Alat se bazira na metodama strojnog učenja i/ili gotovim uslugama zasnovanim na umjetnoj inteligenciji. Prvi korak je upotreba postojećih alata koji omogućavaju ekstrakciju činjenica iz nekog teksta, a slijedi izrada vlastitog modela.
'Uspoređujemo različite alate za prepoznavanje činjenica iz tekstova te razvijamo vlastiti alat za njihovo prepoznavanje, kao i alat za pretraživanje činjenica koji će omogućiti kronološki pregled pisanja o pojedinoj temi i analizu povezanosti uključenih sudionika.'
U kojoj je fazi projekt? Trenutno se dovršava metodologija provjere činjenica, što bi trebalo ujednačiti proces fact-checkinga te ispitivanja modela za analizu tekstova. Kako nam kaže Job, najveći izazov je balansiranje između preciznosti i brzine, a tu su i izazovi tehničke prirode s kojima su se s vremena na vrijeme morali uhvatiti u koštac.
Po čemu se ovaj alat razlikuje od ChatGPT-ja?
Bit će to računalni sustav koji će pomoću metode strojnog učenja i umjetne inteligencije omogućiti duboku analizu nekog područja, odnosno teme, povezujući sve događaje, aktere i vijesti. S obzirom na to da se i ovaj alat zasniva na umjetnoj inteligenciji, zanimalo nas je odakle će generirati informacije i kako će osigurati pouzdanost tih izvora.
'Pouzdanost se osigurava kroz stroge kriterije za uključivanje izvora i kontinuiranu evaluaciju projektnog tima', kaže Job. A za razliku od ChatGPT-ja, koji generira odgovore na bilo koju temu, FACT@FERIT omogućava pregled tehničkih tema i lakši uvid u kronologiju događaja, što bi trebalo dati brže i pouzdanije rezultate.
Umjetna inteligencija razvija se velikom brzinom, pa smo upitali profesora i u kojoj mjeri bi se AI mogao razviti u sljedećih godinu, dvije.
'Bilo bi neozbiljno davati nekakva precizna predviđanja za bilo koji period. Možemo se složiti da će AI postati sve sposobniji u generiranju sintetičkih sadržaja, što onda podrazumijeva paralelan razvoj alata za njihovu detekciju. Očekuje se širenje broja korisnika rješenja zasnovanih na umjetnoj inteligenciji, kao i pojava specijaliziranih sustava koji će biti od velike koristi stručnjacima u obavljanju njihova posla', kazao je.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.