Zbog ovog neobičnog ukrasa stručnjaci su pretka afričkog krokodila iz vremena krede nazvali shieldcroc ili, u slobodnom prijevodu, štitokrok.

Na temelju pronađenog fosila utvrđeno je da je ima glavu dugu oko metar i pol, a tijelo gotovo 12 metara. Današnji krokodili rijetko prelaze šest metara. Štitokrokove su ralje bile jako spljoštene poput kakvog kljuna patke.

Na temelju ostataka otvora krvnih žila na lubanji, stručnjaci su zaključili da je morao imati poveću kožnu strukturu na čelu. 'Bilo je to zadebljanje na lubanji koje je služilo kao signal za spolne partnere ili protivnike', rekao je voditelj istraživanja Casey M. Holliday, paleontolog sa Sveučilišta Missouri.

Prema izviješću predstavljenom u časopisu PLoSOne, fosil je izvorno otkriven u Maroku, a potom je prodan muzeju Royal Ontario Museum u Torontu gdje će kroz nekoliko mjeseci biti izložen.

Za vrijeme krede postojale su brojne vrste krokodila. Neke su preživjele i evoluirale, dok su druge izumrle.

'Otkrili smo da su krokodili tada živjeli i u vodi i na kopnu te da su neki lovili životinje, a drugi jeli bilje', objasnio je dr. Holliday i dodao: 'Krokodili su operirali u cijelom nizu niša kakve danas nisu poznate… Navikli smo misliti o tom razdoblju kao o eri dinosaura, međutim, nalazi pokazuju da je to bilo i doba krokodila.'