Jesu li tvrtke koje se bave umjetnom inteligencijom već pobijedile u pitanjima autorskih prava? Možda jesu, ali moguće je da nas čeka borba od slučaja do slučaja
Njemački fotograf Robert Kneschke prije godinu dana otkrio je da je najmanje 20 fotografija s vodenim žigom iz njegova portfelja prikupljeno u skupovima podataka koje je osigurala njemačka neprofitna AI organizacija LAION za obuku sustava strojnog učenja poput Stable Diffusiona.
Kad ih je zamolio za uklanjanje fotografija, odvjetnici LAION-a tvrdili su da baza podataka omogućuje pristup slikama koje su javno dostupne na internetu i da ne sprema njihove kopije.
Suđenje, zakazano za 25. travnja u Hamburgu (Njemačka), bit će jedno od prvih takve vrste u Europi. Kako je riječ o novom području koje se još razvija i nema uhodane sudske prakse, ishod je neizvjestan.
Kršenje autorskih prava bit će teško dokazati
Modele generativne umjetne inteligencije ChatGPT trenira se na ogromnim količinama podataka i informacija da bi naučili kako proizvesti sadržaj sličan ljudskom.
Krši li sadržaj koji proizvode autorska prava? To ovisi o stupnju u kojem koriste izvorni materijal.
Ako, primjerice, imaju istu radnju i likove kao i neki od romana korištenih u obuci, to bi se moglo smatrati kršenjem autorskih prava (naravno, ako već nisu u javnoj domeni). Ali ako samo oponašaju određeni stil pisanja, to vjerojatno ne bi predstavljalo problem, strogo pravno gledano.
OpenAI i Google pružili su slične argumente za obuku strojnog učenja krajem prošle godine u odvojenim odgovorima poslanim u US Copyright Office, u sklopu istrage te institucije vezane uz umjetnu inteligenciju i autorska prava.
Google je usporedio alate za obuku umjetne inteligencije s prethodnim sudskim slučajem, navodeći da se 'čin čitanja knjige i učenja činjenica i ideja unutar nje' ne bi računao kao kršenje prava.
OpenAI je naglasio da njegovi sustavi ne spremaju kopije i da bi trebali generirati novi sadržaj. Problematičan može biti način stjecanja podataka za obuku.
Ako su tvrtke svoje modele punile legalno kupljenim ili javno dostupnim sadržajem, to nije nezakonito. Kreatori sadržaja mogu se, dakle, pokušati pozvati na korištenje njihovih djela bez dozvole i/ili odgovarajuće naknade. To je, naravno, moguće samo ako su svjesni toga da je do takvog korištenja doista došlo.
Nekoliko većih tužbi
U Sjedinjenim Državama pokrenuto je nekoliko većih tužbi te vrste.
Primjerice, New York Times tužio je OpenAI zbog korištenja njegovih članaka za obuku, tvrdeći da je to dovelo do zakonske i stvarne štete koja se mjeri u milijardama američkih dolara.
U tužbi se tvrdi da će članci NYT-a omogućiti alatima umjetne inteligencije stvaranje sadržaja koji će se natjecati na tržištu s tim medijem.
Potkrijepljeno je to konkretnim primjerima odgovora koji doslovno prenose sadržaj objavljen u Timesu.
Europska unija koristi drukčiji pristup, a on bi mogao pogodovati nositeljima prava.
Europa to radi drukčije
Iako je bilo nastojanja da se u zakone Unije ugradi klauzula poštene upotrebe slična američkoj, europske države odabrale su različite iznimke od pravila za ono što se smije koristiti, a što ne.
Umjesto oslanjanja na te iznimke, stručnjaci ukazuju na noviju Unijinu direktivu kao temelj za slučajeve autorskih prava povezanih s umjetnom inteligencijom.
U pravilu, programer ili korisnik umjetne inteligencije treba tražiti pristanak nositelja prava za korištenje djela zaštićenih autorskim pravima za obuku sustava umjetne inteligencije.
Kreatori sadržaja, s druge strane, mogu uskratiti pravo na korištenje svojih uradaka za obuku umjetne inteligencije. Zasad ne postoji standardizirani način isključivanja od svake upotrebe. Prisutne su dvojbe oko toga koliko bi on bio primjenjiv.
Ako je pristanak nositelja prava neophodan, moglo bi postojati ograničeno licenciranje radova za obuku alata umjetne inteligencije u Europi.
To je bila jedna od spornih točaka u prošlogodišnjim štrajkovima pisaca i glumaca u Hollywoodu. Ipak, naknadni sporazumi nisu završili izravnom zabranom korištenja njihova rada za obuku umjetne inteligencije.
Stiže li više transparentnosti?
Pojedine organizacije već su sklopile ugovore o licenciranju sadržaja s OpenAI-jem. Axel Springer, u čijem su vlasništvu Bild i Welt, najavio je takvo partnerstvo u prosincu 2023. godine.
Njemačka baza podataka za obuku LAION ističe da bi ljudi mogli pomoći tvrtkama koje se bave umjetnom inteligencijom time što će omogućiti pristup svojim podacima putem licence javne domene.
Novi europski zakon o umjetnoj inteligenciji uključuje odredbu o transparentnosti, obvezujući tvrtke na objavu sažetaka sadržaja korištenog za obuku modela strojnog učenja.
Zakon će stupiti na snagu dvije godine nakon što dobije zeleno svjetlo u Europskom parlamentu, osim za određene zabrane koje ranije stupaju na snagu, piše Euronews.